Glavni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg u svom autorskom članku za Financial Times navodi da je 2022. godina bila najizazovnija za europsku sigurnost još od Drugog svjetskog rata. Dodaje da je ova godina bila iznimno bolna za građane Ukrajine, ali da je i za ruskog predsjednika bila "godina turobnog neuspjeha". Navodi dvije velike strateške greške koje je ruski čelnik napravio kad je pokrenuo svoju invaziju. 

"Prvo, Putin je podcijenio Ukrajinu. Mislio je da može zauzeti Kijev i obezglaviti vladu za nekoliko dana. Deset mjeseci kasnije ukrajinski narod, oružane snage i vodstvo nastavljaju braniti svoju domovinu vještinom, hrabrošću i odlučnošću koji su nadahnuli svijet", piše Stoltenberg. 

"Mislio je da nas može podijeliti"

"Deseci hiljada ruskih vojnika su ozlijeđeni ili ubijeni. Otprilike milion ljudi napustilo je Rusiju od početka godine, mnogi kako bi izbjegli mobilizaciju za rat u koji ne vjeruju. Ovaj rat učinio je Rusiju siromašnijom i izoliranijom nego decenijama", naglašava glavni sekretar NATO-a u članku.

"Druga Putinova greška bila je podcjenjivanje jedinstva NATO-a. Mislio je da nas može podijeliti i odvratiti od podrške Ukrajini. Iako NATO nije strana u ovom sukobu, saveznici su ujedinjeniji nego ikad u pružanju vojne pomoći bez presedana kako bi poduprli pravo Ukrajine na samoobranu, koje je sadržano u Povelji UN-a, i pomogli joj da ostane slobodna i demokratska zemlja", ističe Stoltenberg.

"Ovo se temelji na NATO-ovoj dugogodišnjoj podršci Ukrajini. Od 2014. SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo, Kanada i drugi NATO-ovi saveznici obučili su desetke hiljada ukrajinskih vojnika i podržali reformu oružanih snaga. Dakle, kada je Rusija pokrenula svoju invaziju punog opsega u februaru, ukrajinske oružane snage bile su bolje vođene, bolje obučene i bolje opremljene da se odupru ponovnoj agresiji Rusije", uvjeren je. 

"Finska i Švedska će se uskoro pridružiti NATO-u"

Podsjeća da su zapadne zemlje od februara opskrbljivale Ukrajinu naprednim sistemima protuzračne odbrane, oružjem, municijom, gorivom, zimskim uniformama i generatorima. Dodaje da je NATO također uspostavio saradnju s odbrambenom industrijom kako bi obnovio iscrpljene zalihe oružja i municije i masovno povećao proizvodnju za Ukrajinu, ali i za vlastitu odbranu.

"Putin je tvrdio da želi manje NATO-a na ruskim granicama. On dobiva suprotno - jači, veći NATO. Nakon što je Rusija nezakonito zauzela Krim 2014., NATO je proveo najveću reviziju naše kolektivne oddbrane u generaciji. Sada dodatno jačamo našu prisutnost na istočnom krilu i spremnost naših snaga širom saveza. Finska i Švedska će se uskoro pridružiti NATO-u kao punopravne članice, korak koji je bilo teško zamisliti prije ruske invazije", tvrdi Stoltenberg.

Optužuje Putina da svoju godinu neuspjeha završava počinjenjem okrutnosti protiv ukrajinskih civila, gradova, infrastrukture i zdravstvenih ustanova. Ističe da su napadi na civile ratni zločin i odgovorni moraju odgovarati za svoja nedjela. Otprilike 12 miliona ljudi, više od četvrtine stanovništva Ukrajine, odsječeno je od opskrbe energijom. 

"Rusija se nada da će zamrznuti rat"

"Milioni Ukrajinaca pobjegli su u inozemstvo. Mnogi, uključujući i djecu, prisilno su deportirani u Rusiju. Unatoč ruskim poricanjima, ukrajinske vlasti i međunarodni stručnjaci istražuju mnoge izvještaje da su pripadnici ruskih snaga počinili silovanja, mučenja i pogubljenja po kratkom postupku", piše Stoltenberg.

"Posljednjih mjeseci ruski su čelnici mobilizirali više od 200.000 dodatnih vojnika i pokazali spremnost na velik broj žrtava. Oni traže više oružja i municije od drugih autoritarnih režima, poput Irana. Rusija se nada da će zamrznuti rat kako bi omogućila svojim snagama da se pregrupiraju, naoružaju i pokušaju pokrenuti novu ofanzivu", siguran je glavni sekretar NATO-a, prenosi Index.hr.

Navodi da je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski predložio Rusiji da počne povlačiti trupe do Božića kao korak za okončanje sukoba, no Moskva je to oštro odbila. Ponavlja da je Putin odgovoran za početak rata i da može već danas okončati sukob odlaskom iz Ukrajine, ali da trenutno ne pokazuje znakove da traži istinski mir.

"Moramo podržavati Ukrajinu koliko god je potrebno"

Ponavlja da većina ratova završava pregovorima te da je Zelenski već iznio svoj mirovni plan. Ipak, poziva ljude da ne zaborave da je ono što se događa za pregovaračkim stolom neraskidivo povezano s onim što se događa na bojnom polju. Poručuje da moramo nastaviti podržavati Ukrajinu kako bi mogla opstati kao suverena i neovisna država u Europi.

"Ako Putin prevlada u Ukrajini, poruka Rusiji i drugim autoritarnim režimima bit će da će im sila dati ono što žele. To bi bila katastrofa za Ukrajinu. Ali to bi također učinilo cijeli svijet opasnijim, a sve nas ranjivijima. Dakle, u našem je sigurnosnom interesu da zadržimo podršku Ukrajini ove zime i koliko god je potrebno", poručuje. 

"NATO-ovi saveznici su jaki i ujedinjeni. Branit ćemo svaki pedalj savezničkog teritorija. I mi ćemo biti uz Ukrajinu, za njenu i našu budućnost", zaključak je glavnog sekretara NATO-a.