Špijuni Američke obavjaveštajne službe u svojim radnim zadacima nikad nisu zaobilazili Srbiju. To još samo jednom potvrđuje najnoviji objelodanjen dokument na zvaničnom CIA sajtu koji datira od 29. septembra 2000. godine, šest dana prije događaja poznatog kao "5. oktobar", kojim je sa vlasti skinut dotadašnji predsjednik Savezne Republike Jugoslavije, Slobodan Milošević, piše beogradski Blic.

"Počela je kampanja opozicionih protesta. Demokratska Opozicija Srbije (DOS) ovoga popodneva započela je svoje okupljanje u centru Beograda kako bi objavili svoju strategiju za preuzimanje kontrole nad predsjedavanjem SRJ od Miloševića u narednim danima. Skup je počeo kasno i masa je brojala samo oko 20.000. Visoki zvaničnik DOS-a, Đinđić, objavio je da će drugi skup biti održan u centru Beograda, večeras u 18:00 časova po lokalnom vremenu, a dodatni skupovi su očekivani po Srbiji ovog vikenda. Đinđić je rekao da je planirano da generalni štrajk širom Srbije počne u ponedjeljak. U mnogim gradovima i opštinama, učenici i nastavnici bojkotuju nastavu dok Koštunica ne postane predsjednik, a doktori, medicinske sestre i trgovci planiraju da urade isto, sudeći po izvještajima novina", navodi se između ostalog u dokumentu koji je je objavljen na zvaničnom sajtu Američke obavještajne službe, a prenosi ga RINA.

U dokumentu se također otkriva kakvi su u to vrijeme bili stavovi tadašnjeg predsjedničkog kandidata Vojislava Koštunice, ali i koja je bila uloga Moskve i Atine u petooktobarskim događajima.

"Koštunica je obavijestio šefa misije SAD da je njegov plan da se na Miloševića izvrši pritisak na dva fronta - demonstracijama naroda na ulicama i diplomatskim akcijama iz inostranstva. Nije bio pristalica generalnog štrajka, jer je to smatrao suviše velikom provokacijom, i tu je bilo njegovo neslaganje sa Đinđićem."

U dokumentu piše i da je bilo nastojanja Atine i Moskve da nagovore Koštunicu da ipak pristane na drugi krug izbora.

"Koštunica je, kao odgovor, pozvao predstavnike Moskve i Atine da dođu i prebroje glasove iz provog kruga i uvere se da je on pobijedio. Atina je odmah poslala svoje predstavnike, dok je Moskva imala drugačiji plan, željela je da preko svog svog diplomatskog izvjestioca za Balkan Čižova posreduje u dogovoru opozicije i vlasti"

Šta je CIA špijunirala u Čačku

Poznato je da je pedesetih godina prošlog vijeka Američka obavještajna služba sačinila i špijunske izvještaje iz Čačka, sa kojih se također postepeno skidaju oznake tajnosti. Zanimalo ih je, prije svega, šta se radi u vojsci, armijskim i novim industrijskim preduzećima. Privredna i vojna špijunaža bile su osnovni zadaci, pa je samo jedan od 13 rečenih dokumenata, i to iz 1951, sadržavao podatke o antikomunističkom pokretu otpora u zapadnoj Srbiji.

"Iz današnjeg ugla lako je uočiti da su ti špijunski izvještaji bili jezgroviti, sa podacima skoro stopostotno tačnim. A tamo gdje je špijun bio u nedoumici, naznačio bi da je podatak neprovjeren, preuzet iz štampe ili je riječ o indicijama. Ako nešto nije video, naveo bi da je vijest dobio od „informatora”, dakle od našeg čovjeka doušnika, vrbovanog ili plaćenog“, rekao je za RINU novinar Gvozden Otašević, koji je napisao knjigu "Šta je CIA tražila u Čačku".

Iz Čačka u Ameriku tada su stizale informacije o borbenom poretku u JNA, špijuni su javljali i da pripadnici Knoja nikad nisu utvrdili ko je iz kancelarije u Trsteniku ukrao planove za konstrukciju avionskih motora i da prazne vagone na željezničkom kolosijeku u čačanskoj Fabrici hartije vuku četiri vola.

Do pojedinosti je bila pokrivena djelatnost Vojnograđevinskog preduzeća „Ratko Mitrović” iz Čačka, u izvještajima od 23. augusta 1951. i 17. januara 1952. Tih godina kolektiv je bio od državne važnosti, jer je „Ratko Mitrović” podizao tri vojne fabrike u ovom dijelu države, „Sloboda” u Čačku, „Milan Blagojević” u Lučanima i „Prva petoletka” u Trsteniku.