"Direktne strane investicije u Bosni i Hercegovini u prva tri kvartala lani iznosile su 840,8 miliona KM (429,9 miliona eura) i manje su za 26,6 posto nego u istom periodu godinu ranije, što je očekivano imajući u vidu sukobe u Ukrajini, energetsku krizu u svijetu i rast cijena", izjavila je Srni direktor Agencije za unapređenje stranih investicija u Bosni i Hercegovini (FIPA) Milica Marković.

Marković je navela da je riječ o preliminarnim podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine koji su podložni naknadnim revizijama, te da se svaki poremećaj na tržištu EU automatski reflektuje na privredu Bosne i Hercegovine, naglašavajući da su tu svakako i slabosti poslovnog ambijenta u Bosni i Hercegovini i trenutne ekonomske situacije u zemlji.

Prema njenim riječima, u prvom polugodištu lani najviše direktnih stranih investicijama, i to 232,3 miliona KM registrovano je u finansijskim uslužnim djelatnostima, osim osiguranja i penzijskih fondova, zatim u trgovini na veliko, osim trgovine motornim vozilima i motociklima, 133 miliona KM.

Marković je navela da su direktne strane investicije u proizvodnju baznih metala iznosile 129,5 miliona KM, u proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom, gasom, parom i klimatizaciji 124,3 miliona KM, te trgovini na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima, 69,8 miliona KM.

Govoreći o greenfield investicijama u BiH, ona je istakla da je jedan od značajnijih projekata “Voith Hydro Bosnia Lukavac" njemačka investicija od 22,6 miliona KM, te vjetroelektrana “Ivovik” čija ukupna investicija u prošloj godini iznosi 85 miliona eura s tim što će do juna, kada se očekuje okončanje ovog projekta, ukupan uložen iznos biti 130 miliona eura.

Prema njenim riječima, multinacionalna kompanija “Suzlon Wind Energy" realizuje projekat izgradnje vjetroelektrane Ivan Sedlo, sestrinske firme "Asta Bosna" iz Cazina i fabrika za proizvodnju komponenata za prenos energije “ASTA” (ASTA Energy Transmission Components) iz Austrije uložile su u Cazinu oko 12 miliona eura u proizvodnju.

“Što se tiče ove vrste ulaganja, u praksi je najteže realizovati greenfield investiciju koja podrazumijeva izgradnju i otvaranje potpuno novog preduzeća. Izgradnja podrazumijeva kupovinu zemljišta, dobijanje građevinske dozvole, uz sve ostale administrativne procedure, a svjedoci smo da se na dobijanje dozvole u BiH čeka duže nego što bi trebalo”, istakla je Marković i dodala da ovo nije slučaj samo u Bosni i Hercegovini, nego i u susjednim zemljama.

Prema njenim riječima, ako se odluče pokrenuti ovu vrstu investicije u Bosni i Hercegovini, investitori se moraju naoružati strpljenjem, a poznato je da je za svakog investitora vrijeme novac i da ga neće trošiti na sporu administraciju u zemlji.

“Jedna država najviše koristi ima upravo iz greenfield investicija, posebno ako se investira u proizvodnju. Riječ je o lančanom efektu ovakve investicije na lokalnu privredu i one su stoga najpoželjnije, posebno u proizvodnji”, naglasila je Marković.

Ona smatra da je neophodno što više raditi na unapređenju privrednih prilika i uslova u zemlji, poboljšanju privrednog ambijenta koje podrazumijeva sprovođenje potrebnih reformi koje predstavljaju prepreke domaćim i stranim investitorima za njihovo širenje i poslovanje u većem obimu.

“Tek nakon sprovođenja potrebnih reformi možemo se nadati većem dolasku stranih investitora, a to se neće desiti preko noći. Potrebno je mnogo vremena da se u praksi primijene promjene, jer se mnogo lakše izglasavaju promjene nego što se realizuju na terenu. Strani investitori će dolaziti u većoj mjeri u našu zemlju tek kada poslovni ambijent bude atraktivniji za njihova ulaganja”, upozorila je Marković.

Ona je navela da je Bosna i Hercegovina, prema podacima Konferencije UN o trgovini i razvoju /UNCTAD/, a prema ukupno registovanom stanju direktnih stranih investicija na kraju 2021. godine, na trećem mjestu iza Srbije i Albanije u okviru grupe zemalja zapadnog Balkana ili peta na listi zemalja regiona, ako se uvrste Hrvatska i Slovenija.

“Od zemalja regiona, po ukupnom prilivu stranih investicija u decembru 2021, prednjače Srbija sa 52,775 miliona dolara, Hrvatska sa 38,898 miliona dolara i Slovenija sa 20,043 miliona dolara, a slijede Albanija sa 10,074 miliona dolara, Bosna i Hercegovina sa 9,474 miliona dolara, Sjeverna Makedonija sa 7,248 miliona dolara i Crna Gora sa 6,361 milion dolara”, rekla je Marković.

Ona kaže da, za razliku od Bosne i Hercegovine, Srbija između ostalog nudi značajne podsticaje za investitore, što uveliko doprinosi prilivu stranih ulaganja u toj zemlji.

“Ako pogledamo izvještaj 'Doing businessa', možemo vidjeti da je po pitanju lakoće poslovanja u zemljama regiona, Bosna i Hercegovina pozicionirana niže na ljestvici u odnosu na većinu tih zemalja. Lakoća poslovanja je jedan od preduslova za privlačenje stranog kapitala. Tu su i ustavno uređenje zemlje i zakonska rješenja na različitim nivoima vlasti, što Bosnu i Hercegovinu čini kompleksnijom za poslovanje”, navela je Marković.

Govoreći o problemima sa kojima su suočavaju investitori u BiH proteklih godina, ona je rekla da se oni odnose na sporost sudova kod naplate potraživanja, poreske procedure /rokovi, dokumentacija/, neriješena vlasnička pitanja, neuređene zemljišne knjige /osim za određen broj opština/, izdavanje saglasnosti /vodne, elektroenergetske, infrastrukturne/.

Prema njenim riječima, investitori se žale i na korupciju i postojanje sive ekonomije, odnosno nelojalne konkurencije, visoku stopu doprinosa na plate, komplikovane administrativne procedure, mnoga pitanja vezana za porez na dodatnu vrijednost /PDV/, komplikovane izvozne i uvozne carinske procedure, dugotrajne procedure za izdavanje radnih i boravišnih dozvola, pitanje inspekcija i drugo.

Kada je riječ o radu Fipe u ovoj godini, Markovićeva je rekla da planiraju pokrenuti još jednu programsku aktivnost, odnosno predinvesticionu podršku stranim investitorima.

Ona je pojasnila da bi se te aktivnosti ogledale u ispitivanju tržišta, analizi mogućnosti za ulaganje, održavanju kontakata sa predlagačima projekata, ali i sa nadležnim institucijama s ciljem omogućavanja olakšanog ishodovanja dozvola, kao i u pomoći i savjetu tokom procesa registracije kompanije.

“Cijenimo da bismo ovom aktivnošću olakšali i pomogli stranim investitorima da se odluče da ostanu u BiH, a ne da idu u neku drugu zemlju u okruženju. Takođe, da uz našu podršku lakše razriješe sve zahtjeve koje naša administracija nalaže u fazi registracije i početka realizacije investicije”, zaključila je Marković.