Piše: SAMIR BEGOVIĆ

Kada je negdje krajem 2019. godine u Kini, a početkom 2020. u Evropi i ostatku svijeta zavladala pandemija koronavirusa malo ko je mogao pretpostaviti kakve će tektonske promjene uzrokovati ova opaka bolest. Gotovo da nije bilo države u svijetu u kojoj u proljeće i ljeto 2020. godine nije bio uveden takozvani lockdown. Zbog njega je dobar dio svjetske ekonomije morao tražiti rješenja i nove načine privređivanja, a društvo osuđeno da traži nove puteve interakcije.

Upravo zato su u vremenu pandemije društvene mreže doživjele nevjerovatnu ekspanziju. Ona se ne zaustavlja ni danas, kada je situacija koliko-toliko normalizovana, već zahvataju sve širi krug ljudi, bez obzira na uzrast i afinitete.

Zanimljiv fenomen predstavlja i činjenica da je taj "vjetar promjera" otišao tako daleko i spustio se tako duboko, čak do podzemlja, kako se inače ovdje naziva kriminalni milje. Brojni doskorašnji i nešto stariji učesnici brojnih pucnjava, trgovine drogom, krađe i nasilja u kratkom vremenu postali su prave zvijezde kineskog TikToka, relativno nove i izrazito liberalne društvene mreže u pogledu cenzurisanja sadržaja.

Njihovi dugotrajni sukobi sa ulice, manje ili više intenzivni, tako su se preselili na digitalnu platformu i manifestuju se u verbalnim obračunima prepunim psovki i prijetnji. Ali, ove nove TikTok regionalne zvijezde, ne nude samo svađe i prepirke. Njihovi kanali prepuni su nostalgičnih razgovora, prisjećanja na kriminalne akcije, mafijaške obračune, stradale prijatelje, ljubavne zanose, druženja sa bivšim i aktuelnim sudionicima privrednog i političkog života...

KO SU NOVE TikTok ZVIJEZDE?

Nekoliko imena se izdvaja po uspješnosti i atraktivnosti i, za sadašnje prilike, solidnim prihodima od kineske društvene mreže. Tu su u prvom redu Mirza Hatić i Kristijan Golubović koji kao Sarajlija i Beograđanin na neki način u sebi sažimaju nacionalne, vjerske i države identitete (Bošnjaka i Srbina) i raspiruju animozitete.

Tu su i brojna druga imena iz nekadašnjeg kriminalnog miljea poput Anđelka Veljančića, Amira Pašića Faće, Jasmina Ćatića, Šejle Turković, Benjamina Delalića i drugih.

Amir Pašić Faćo na TikToku istupa kao senior kriminalnog miljea, prekaljeni borac sa ulice i borac za prava obespravljenih. Iz njegove biografije vidimo da je bio učesnik brojnih oružanih obračuna u dvadesetak godina dugoj "karijeri" tokom koje je pukom srećom ostao živ.

Već i prije rata učestvovao je u nekoliko pucnjava u kojima je dva puta bio ranjen, a tokom rata kao borac Armije RBiH tri puta. Za svoje ratne zasluge dobio je i priznanje od nadređenih. Nakon rata održavao je bliske odnose sa "prvacima" sarajevskog ratnog i poratnog sarajevskog podzemlja, Taibom Torlakovićem (ubijen 2004. godine), Ramizom Delalićem Ćelom (ubijen 2007. godine), Ismetom Bajramovićem Ćelom (izvršio samoubistvo 2008. godine).

Pašić se često u svojim video objavama na TikToku prisjeća svojih uzora iz ratnih i poratnih godina, hvaleći njihove karakterne osobine i zasluge tokom ratnih godina.

Sredinom dvijehiljaditih ulazi u otvoreni sukob sa Muhamedom Alijem Gašijem i Naserom Keljmendijem, pa je bio akter nekoliko pucnjava, sve do 2007. godine kada je pukim slučajem preživio teško ranjavanje na Bašćaršiji u Sarajevu.

Odmah nakon izlaska iz bolnice učestvovao je u novoj pucnjavi prilikom koje je ranio Kenana Katicu. Sporazumom o priznanju krivice osuđen je na dvije godine zatvora uslovno.

Već 2009. godine Pašić je ponovo akter razbojništva. Na Bistriku u Sarajevo napao je Alena Grbu (pronađen mrtav 2017. godine, op. SB), oteo mu novac i ranio ga hicem iz pištolja. Naredne godine, 2010., zbog ovog razbojništva Pašić je osuđen na trogodišnju kaznu, pa su sarajevske ulice i lokali barem neko vrijeme bili mirni od njegovog prisustva. Odmah po povratku iz zatvora 2012. godine, Pašić se u društvu sa tada podmlatkom sarajevskog podzemlja, Benjaminom Delalićem, inače sinom Ramiza Delalića, ponovo obračunao sa Alenom Grbom.

Od 2012. do danas, izuzev manjih incidenata, Pašić nije bio izazov za organe reda. Gotovo je pao u zaborav sve do registracije na TikToku koja ga je vratila u eter.

Negdje oko 2010. godine kada je starija generacija revolveraša polako silazila sa scene, stupala je nova. Među njima su najistaknutiji Mirza Hatić i Benjamin Delalić.

Delalić je već kao maloljetnik, 16-godišnjak, učestvovao u prvoj pucnjavi na Bašćaršiji kada je ranio tri slučajna prolaznika. Pucao je u pravcu Almera Inajetovića, koji je bio u društvu Harisa Drlje, ranivši prolaznike - Mladena Njeganovića, Alena Šumana i holandskog državljanina Freda Tamihatua. Ipak, ovo Delalićevo ponašanje tada nije sankcionisano od organa reda i pravosuđa.

Već naredne 2011. godine Delalić je ponovo akter više pucnjava. Prvo je na Dobrinji ranio Eldina Bitićija, a zatim učetvovao u pucnjavi na Grbavici u kojoj nije bilo povrijeđenih. Nekoliko mjeseci nakon ovog incidenta, u augustu 2011. godine na Delalićev automobil je bačena bomba, srećom bez posljedica po ljudske živote.

Tri godine kasnije, sredinom 2014., Delalić je uhapšen na graničnom prelazu Uvac prema Srbiji budući da se nije pojavio na ročištu zbog ranije izazvane saobraćajne nesreće. Naredne godine, 2015., Delalić je ponovo bio predmet istražnih organa zbog prijetnji policajcima koji su ga zaustavili prilikom redovne kontrole saobraćaja u Istočnom Sarajevu. Samo mjesec dana nakon ovog incidenta, Delalić je učestvovao u novoj pucnjavi na Grbavici. Nakon ovog incidenta, Delalić se povlači sa scene, i do danas nije ulazio u sukobe.

Najveća zvijezda TikToka iz kriminalnog miljea zasigurno je sarajevski žestoki momak Mirza Hatić. Svojom impresivnom fizičkom pojavom, naglašenom nacionalnom i religijskom orijentacijom i susretljivošću prema medijima dugo godina je izazivao pažnju javnosti pa je u ambijent TikToka uplovio spremniji od drugih, baš kao i njegov "konkurent" Kristijan Golubović.

Prvi put je šira javnost za Hatića saznala kada je 2008. godine bio meta napada vatrenim oružjem od strane Adina Bajraktarevića, konkurenta sa sarajevskog asfalta. Tom prilikom je Hatić bio teško ranjen, ali se uspješno oporavio i naredne godine krenuo u osvetničku akciju. U sarajevskom naselju Bistrik pucao je na Bajraktarevića ali mu je nanio samo lakše povrede u predjelu podlaktice.

Ubrzo je Hatić, već 2011. godine, ponovo dospio u javnost kao jedan od četvorice optuženih da su protivpravno lišili slobode Rajka Bogdanovića, suvlasnika firme "Art zone" iz Sarajeva, te od njega iznudili 5000 KM. Na kraju procesa Općinski sud u Sarajevu je svima izrekao oslobođajući presudu nakon što je ustanovio da nisu krivi za navedena djela.

Nakon ove oslobađajuće presude, Hatić ulazi u sukob sa Almerom Inajetovićem koje će potrajati narednih desetak godina. Na sarajevskom groblju Bare u martu 2013. godine doći će do pucnjave u kojoj je Inajetović iz pištolja ispalio dva hica prema Hatiću ali ga nije pogodio. Samo tri mjeseca kasnije, desio se novi obračun ovog dvojca. Almer Inajetović je vozeći motocikl pucao na Hatićev terenac, ali ga nije uspio pogoditi.

U decembru 2014. godine Hatić je ponovo bio na meti policijskih organa. Uhapšen je pod optužbom za iznudu 20 hiljada KM ali je pušten budući da je svjedok povukao iskaz. Ubrzo postaje jedna od najprisutnijih ličnosti u bh. medijima nakon što je srušio krst na Zlatištu iznad Sarajeva kojeg su nelegalno postavili srpski nacionalisti.

U maju 2015. godine Hatić ponovo dolazi u sukob sa zakonom kada je reketirao Mirzu Dadića, zastupnika austrijske kompanije Swietelsky. Uhapšen je u Hotelu Bosnia u akciji FUP-a, a prilikom hapšenja kod njega je pronađeno 50 hiljada eura. Za ovo kazneno djelo sud ga je početkom 2016. godine osudio na četiri i po godine zatvora.

Nakon izlaska iz zatvora, Hatić ponovo ulazi u sukob sa svojim starim poznanikom Almerom Inajetovićem. Krajem 2020. godine Hatić je na Bašćaršiji ispalio pet metaka prema Inajetoviću ranivši njega, ali i dvoje slučajnih prolaznika. Na Općinskom sudu u Sarajevu je sporazumno priznao krivicu i osuđen je na dvije godine zatvora.

Nakon što je odležao ovu kaznu, počinje njegova uspješna karijera influensera na TikToku koja je u oktobru 2022. godine rezultirala sukobom sa dobro poznatim bivšim sarajevskim kriminalcem Almirom Pašićem Faćom i hapšenjem Hatića nakon što je došao pred zgradu Pašića i provocirao ga.

MARKETINŠKA STRATEGIJA MAFIJE

Ovaj zanimljiv fenoment "selidbe" na TikTok istraživali su početkom 2021. godine novinari Deutsche Wellea na primjeru italijanske Camorre, jedne od najpoznatijih svjetskih mafija, i uz pomoć kriminalističkih stručnjaka došli do nekoliko važnih zaključaka.

Naime, prisutnošću na Tik Toku, kriminalci i mafija pokazuju svoju prisutnost, dominaciju i moć. Također, prisutnošću na ovoj društvenoj mreži poručuju da se mafija mijenja i ide u korak s vremenom.

"Velika je greška misliti da bi mafija mogla opstati 2021. godine kao što je znamo iz filma 'Kum'. Nema više nakrivljenih kapa i podrezanih sačmarica. Ti arhaični pokazatelji moći imaju sad drugo, moderno obličje. Mafija tako uspijeva ostati živa i u našem dobu", rekao je za DW Carlo Bonini, istraživač italijanske mafije.

Marcello Ravveduto sa Univerziteta Salerno koji godinama proučava ponašanje organiziranog kriminala, smatra da je TikTok za mafiju postao podjedano važno oružje kao i vatreno te da služi kao svojevrsna reklama za mobilizaciju podmatka.

"Predstavljaju se kao stil života koji je nešto drugačije od svakodnevice običnih ljudi. Povezano s imetkom koji se pokazuje, prenosi se arogantna i na neki način nasilnička poruka kako običan život ne može dovesti do uspjeha", istakao je Ravveduto.

ISKUŠENJE ZA TINEJDŽERE

Nije nam namjera upoređivati i dovoditi u isti ravan italijasku Camorru i lokalne sarajevske i beogradske "opasne momke". To su naprosto dvije različite kategorije.

Najveći broj ovdašnjih TikTok kriminalaca su stavili tačku na svoje "nesporazume" sa zakonom, odležali zakonske kazne pa i pomogli istražnim organima da razriješe određene slučajeve kriminala. Ipak, TikTok sa svojim cjelokupnim sadržajem pa i onim koji smo obradili u ovom tekstu, predstavlja ozbiljan društveni izazov.

Sve ono što su neke ranije generacije mogle dokučiti i dočarati kroz uloge slavnih glumaca u popularnim filmovima i serijama, sadašnji tinejdžeri crpe iz gotovo pa direktnog kontakta sa stvarnim akterima kriminala u necenzurisanom prostoru društvenih mreža. Opasnost je to koja se u relativno kratkom vremenu nadvila nad modernim društvom i prijeti najviše onim društvima koja, poput bosanskohercegovačkog, nisu u mogućnosti da formativne godine mladih ljudi popune privlačnim obrazovnim i kulturnim sadržajima.