Državni parlament izglasao je danas novi saziv Vijeća ministara BiH.

Iako su neka imena bila sporna za dobar dio javnosti, Osmorka, HDZ i SNSD ostali su pri svom prvobitnom izboru. Nova većina i nova postavka u Vijeću ministara pred sobom ima niz odgovornih zadataka, prvenstveno da zemlju vode ka Evropi i NATO-u. 

Kuda ide Bosna i Hercegovina, hoćemo li postati ozbiljna država ili će podjele nadvladati, o tome je za Hayat govorio Senadin Lavić, profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu.

"Kad pogledate sastav Vijeća ministara BiH možemo biti vrlo skeptični. S jedne strane sam sretan što smo uspostavili Vijeće ministara, a opet sam zabrinut i vrlo svjestan da nismo daleko odmakli od prošlih vremena, tuđmanizma, velikosrpstva… SNSD i HDZ otvoreno rade na razbijanju BiH kakvu je znamo. U pokušaju da je pretvore u vještačku tvorevinu sastavljenu od tri etničke kategorije uspjeli su steći internaciolne partnere u tom opasnom pothvatu. Bojim se da trentune snage koje stoje na liniji odbrane BiH nisu svjesne opasnosti", kazao je Lavić.

Dodaje da svaka ozbiljna država na ključne funkcije postavlja najbolje ljude.

"U ovom času postavljati na funkcije ljude koji su se dočepali vlasti na neki način je vrlo opasno za državu BiH. Ne postoji jasna državnička kadrovska politika", smatra Lavić.

Osvrnuo se i na imenovanje novih bh. ambasadora odnosno kandidate čija imena su se pojavila u javnosti.

"Postoji nekoliko imena koja poštujem. Poznajem i vrhunska imena koja nisu ušla u kvotu ambasadora. Ne bih znao koji su kriteriji da uđete u čitav sistem bh. vanjskih poslova. Da li postoji zakon, pravila, škola… Ima tu dosta prijateljsko-stranačkih linija. Vanjski poslovi BiH su jedna od ključnih stvari u sljedećih 4-8 godina, jer se nismo uspjeli nositi s hrvatskom i srbijanskom diplomatijom. Poraženi smo, naročito u Briselu. Internacionalni odnosi zavise od pojedinaca", kazao je Lavić.

Osvrnuo se i na odluku Ustavnog suda BiH da je neprihvaljiv termin ‘zajedničke institucije’.

"Taj termin provlači tezu da je BiH sastavljena od entiteta RS i tzv. ‘Herceg-Bosne’ koja je utopljena u FBiH. Ta sastavljenost će trajati kada RS i tzv. ‘Herceg-Bosni’ dosadi biti u BiH. Zajedničke institucije ne postoje, nego su institucije BiH", naveo je Lavić.

Istakao je da mu je žao što apelacija Komšića i Džaferovića nije razriješena kao ni da li je djelovanje visokog predstavnika Christiana Schmidta u izbornoj noći bilo ustavno. Nada se da Ustavni sud neće izbjeći to pitanje.

"Planski se razbija bosanski narod koji je jedna kultura, jedan jezik, jedna forma. Atomizacija znači razdvojiti to bosansko biće na nekoliko elemenata da bi se preko tih atomiziranih dijelova stvorilo tijelo koje će poslužiti kao topovsko meso. Najsukuplju cijenu plaćaju građani, Srbi, Hrvati, Bošnjaci. Najveća nesreća je da to razbijanje znači razbijanje naših života. Umjesto da imamo 10 miliona građana, spali smo na 2,5 miliona", dodao je Lavić.

Kazao je kako je sve svedeno na brojanje krvnih zrnaca.

"Što prije trebamo javno postaviti pitanje kako je moguće da jedan entitet može nositi naziv po jednoj etničkoj grupi, to je diskriminirajuće. Zločin ne može da se normalizira, mora se tretirati kao zločin. Predlažem da se traži od Schmidta da BiH pretočimo u evropsku državu, a ne teritorije BiH u vlasništvu neke etničke grupe", kazao je.

Dodao je i kako ono što je Schmidt uradio 2. oktobra izaziva sumnje.

"On nas smatra kao jednu barbarsku zajednicu, banana državu, u kojoj može donositi odluke, a da ne odgovara nikome. Vrlo brzo bismo trebali tražiti od institucija EU da objasne kakve su veze između Schmidta, McAlistera, Zovko, Plenkovića, Čovića. Jer, ljudi iz Hrvatske se hvale da su uspješno dogovorili nešto sa Schmidtom. Kako je to moguće", pita se Lavić.