Nekontrolisani rast cijena se nastavlja, a posljednja u nizu poskupjela je kafa koja sada po kilogramu košta oko 18 KM, a prije samo nekoliko dana plaćala se 16 KM.

Momčilo Banjac, direktor kompanije “Minea” iz Gradiške, ističe da je trenutno tržište krajnje nepredvidivo. Kako kaže, situacija je takva da trenutno ne mogu predvidjeti kako će se cijene dalje kretati.

“Trudimo se da ostanemo na istoj cijeni na kojoj smo trenutno i da građanima ostanemo povoljni. Tržište je stvarno nestabilno, iako je cijena prije bila u padu, sada vidimo da ona ide gore, ne znamo kako će dalje”, kaže Banjac, pišu Nezavisne novine.

Da je kafa poskupjela, potvrdio je i Dario Brkić iz firme “Fabrika Coffee”.

“Posljednja cijena kafe koju smo nabavili bila je viša za deset odsto”, kazao je Brkić i dodaje da ovo nije neobično za ovaj period godine, a da se cijene možda ustabile kako ulazimo u novu godinu.

Isto potvrđuju iz kompanije “Eurovip” Čitluk, gdje ističu da je unazad mjesec i po dana došlo do poskupljenja.

“S početkom decembra već su prerađivači počeli da dižu cijene zbog kretanja na svjetskom tržištu”, kazali su iz ove kompanije.

Prema njihovim riječima, dugo su pokušavali da zadrže istu cijenu svoje kafe, ali, kako kaže, na kraju su bili primorani da poskupe.

Kako dodaju, primjetna je nestabilnost tržišta, ali oni sami ne mogu uticati na to.

“Teško je sada dati neku prognozu”, ističu oni i dodaju da su došli do momenata kada su morali poskupljenje prebaciti na krajnjeg potrošača jer nisu mogli više da trpe.

Nedeljka Ilić, izvršna direktorica Udruženja građana “Oaza” Trebinje, kazala je da su određena poskupljenja opravdana zbog samog tržišta, ali opet postavlja pitanje zašto se ne prati tržište kada cijena na njemu padne.

“Očekivano je ako cijena skoči na svjetskom tržištu da će poskupjeti i naši domaći proizvođači, ali problem nastane kada cijena opadne, a naša cijena ostane ista”, kazala je Ilićeva.

Prema njenim riječima, pomenuta poskupljenja na kraju, nažalost, padaju na potrošača, a kako ističe, svi smo mi zapravo potrošači.

“Niko ne gleda krajnjeg potrošača i socijalno-ekonomsku situaciju u kojoj se on nalazi”, naglašava ona.

Kako dodaje, ako će proizvođači kafe pratiti svjetsko tržište, koje je svakako nepredvidivo, treba da se prati u oba pravca, a ne treba da ide na štetu krajnjeg potrošača.