Zabava
VIC DANA: Šulić razdragano skakutao oko šefa Dodika, pa mu pokušao ispričati vic…
Prije 15 min0
U galeriji pogledajte šta je fotoreporter Slobodne Bosne zabilježio u prostorijama Zemaljskog muzeja.
Kultura
01. Feb. 2023 01. Feb. 2023
0
Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine danas slavi svoj 135. rođendan. Tim povodom građanima je omogućeno da, u dva termina, besplatno uđu u sobu Sarajevske Hagade i upoznaju se s ovim historijskim rukopisom.
Sudeći po broju posjetilaca, zanimanje je, na radost svih, veliko, kako starijih, tako i onih najmlađih. Slobodan ulaz u sobu Sarajevske Hagade omogućen je i večeras od 20 do 21 sat.
Zemljaski muzej BiH osnovan je 1888. godine i predstavlja najstariju modernu kulturnu i naučnu ustanovu zapadnog tipa u zemlji. Prva ideja o osnivanju muzeja seže još u polovinu 19. stoljeća, dok je prostor Bosne i Hercegovine – kao Bosanski pašaluk – pripadao Osmanskom carstvu. Ipak, ideja je realizovana gotovo četiri decenije kasnije dolaskom nove vlasti. Austro-Ugarska je okupirala Bosanski pašaluk 1878. godine, donijevši nove političke i društvene ciljeve, običaje i vrijednosti. Oni su uključivali i promociju nauke kroz istraživanje, akademski i institucionalni razvoj.
Kao jedna od još uvijek neistraženih zemalja Balkana, Bosna i Hercegovina je privlačila zanimanje mnogih naučnika, naročito onih iz Austro-Ugarske, ali i pažnju pseudonaučnika i lovaca na blago. To je već prvih godina okupacije rezultiralo iznošenjem spomenika kulture s prostora Bosne i Hercegovine. Takvo je stanje ubrzalo je ostvarivanje ideje o osnivanju muzeja: prvo je osnovano Muzejsko društvo, a zatim i Zemaljski muzej 1. februara 1888. godine. Zemaljska vlada, kao osnivač institucije, imenovala je za direktora Muzeja vladinog savjetnika Kostu Hörmanna.
Prostor u kome je Muzej bio prvobitno smješten – u tadašnjem centru grada – ubrzo je postao suviše skučen i nepodesan za zbirku koja je rasla, pa je 1909. godine počela izgradnja novog muzejskog kompleksa od četiri paviljona i Botaničkog vrta, koji je završen i otvoren 1913. Dugo vremena bio je to jedini namjenski izgrađen muzejski kompleks na prostoru bivše Jugoslavije. U njemu je Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine smješten i danas.
Inače, Sarajevska hagada jevrejski je rukopisno-oslikani kodeks, nastao u drugoj polovini 14. vijeka na području sjeverne Španije.
Na tlo Bosne i Hercegovine Hagadu su donijeli protjerani Jevreji Sefardi. Smatra se jednom od najljepših knjiga ove vrste u svijetu, a čuva se u Zemaljskom muzeju u Sarajevu i u njegovom posjedu nalazi se od 1894. godine, dok je prije toga pripadala sarajevskoj židovskoj obitelji Kohen. Sadržaj Sarajevske Hagade ispisan je krasopisom na prerađenoj i istančanoj koži, u razdoblju kada papir još uvijek nije ušao u masovnu upotrebu.
Tokom Drugog svjetskog rata sačuvao ju je Derviš ef. Korkut, a tokom agresije na BiH spasio ju je i zaštitio tim ljudi na čelu sa prof. Enverom Imamovićem.
U galeriji pogledajte šta je fotoreporter Slobodne Bosne zabilježio u prostorijama Zemaljskog muzeja.
Zabava
VIC DANA: Šulić razdragano skakutao oko šefa Dodika, pa mu pokušao ispričati vic…
Prije 15 min0
Sport
NIJE SE MOGAO SUZDRŽATI: Trener Sarajeva riskira novu kaznu od Nogometnog saveza BiH –„Bio je čist penal…“
Prije 22 min0
Vijesti
STIŽE NOVA PROMJENA VREMENA: Donosimo prognozu za narednih nekoliko dana
Prije 25 min0
Sport
KAKVA NOĆ U ENGLESKOJ: Šampionski snovi Liverpoola surovo ugašeni na "Goodisonu", United okrenuo Sheffielda, pogledajte sažetke... (VIDEO)
Prije 7h0
Kultura
LEGENDARNI MUZIČAR MUHAREM SERBEZOVSKI: "Ja ne gubim nadu da ću...!"
22. Apr. 20240
Kultura
BILJEŽNICA ROBIJA K.: "Uča Smilja je rekla: 'Problem je šta oni iz Domovinskog pokreta ne žele u kompu sa Srbima! A među onih...'"
22. Apr. 20240
Kultura
AHMED KOSOVAC POVODOM SVJETSKOG DANA KNJIGE ZA "SB“: „Unatoč modernim tehnološkim dostignućima, čitanje nezamjenjiva aktivnost“
23. Apr. 2024
Kultura
NIŠLIJE U ŠOKU: Bulevar Šabana Bajramovića žele dodijeliti vođi Noćnih vukova
23. Apr. 20242
trenutak ...
Komentari - Ukupno 0
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.