Svi Hrvati imaju odgovornost da se nose sa svojom poviješću, koja uključuje i ustaški režim, rekao je Hini Yossi Gevir, direktor za međunarodna pitanja u Yad Vashemu, a budući da uskoro postaje svjetski lider sjećanja na Holokaust, Hrvatskoj je to i velika odgovornost i prilika.

Hrvatska 1. marta od Švedske preuzima jednogodišnje predsjedanje Međunarodnim savezom za sjećanje na Holokaust (IHRA). Gevir, koji je i suvoditelj izraelskog izaslanstva pri IHRA-i, naglasio je da je to "velika odgovornost i velika prilika" Hrvatskoj koja će predsjedajući "biti svjetski lider sjećanja na Holokaust".

Šest miliona Židova stradalo je u Holokaustu, a među njima 1.5 miliona djece. Organizaciju, posvećenu čuvanju Holokausta u globalnoj svijesti i suzbijanju poricanja i iskrivljavanja istine o užasima Holokausta, svake godine vodi druga članica. 

"Ne postanu sve članice predsjedavajuće"

Hrvatska je postala članica 2005. godine, sedam godina nakon osnivanja. "Ne samo biti dijelom već i voditi - to je značajno", rekao je Gevir u svojstvu suvoditelja izraelskog izaslanstva pri IHRA-i. Predsjedanje ne dolazi automatizmom. 

"Ne postanu sve članice predsjedavajuće. Izazov je postići konsenzus među 35 zemalja članica, ali je Hrvatskoj to pošlo za rukom", kazao je. Neke ne ulaze u izbor, a neke zemlje druge članice ne smatraju prikladnim. On je posjetio Zagreb kako bi s hrvatskim vodstvom razgovarao o planovima za predsjedanje. 

"Odluka o predsjedanju je vrlo hrabra, vrlo odgovorna jer mislim da hrvatsko vodstvo dobro zna koja su očekivanja. Bio sam sretan što nisu bili iznenađeni našim očekivanjima", rekao je Gevir. 

Poznato je da će Hrvatska organizirati dvije plenarne sjednice, u junu u Dubrovniku i u novembru u Zagrebu. Rijetkost je da predsjedanje preuzme zemlja s komunističkom prošlošću, rekao je Gevir, dodavši da se pod komunističkom vladavinom negirao Holokaust. "Komunističke sile poricale su da se dogodio Holokaust i desetljećima se nije prezentirala cijela priča", rekao je. 

Zločinački ustaški režim 

Holokaust je ovdje proveden za vrijeme NDH i ustaškog režima Ante Pavelića od 1941. do 1945. Gevir je istaknuo da je ustaški režim bio "zločinački režim na puno načina", ali da on može govoriti samo o jednom - odnosu prema židovskoj manjini. 

"To je bila okrutna, konzistentna, višegodišnja politika i, da nisu poraženi, nastavili bi s tim", uvjeren je predstavnik Yad Vashema. 

U dvije velike deportacije, u augustu 1942. i u maju 1943., ustaše i nacisti su u Auschwitz deportirali više od 6,500 hrvatskih Židova, a Hrvatska je imala i vlastiti logor smrti Jasenovac. Oko 30.000 hrvatskih Židova umrlo je tokom Holokausta, odnosno 80 posto židovskog stanovništva u zemlji. 

"O tome treba učiti i prihvatiti to. Svi Hrvati imaju odgovornost da se nose sa svojom poviješću, a ta povijest uključuje ustaški režim", rekao je Gevir.