STOLTENBERG UOČI GODIŠNJICE RUSKE INVAZIJE NA UKRAJINU: "Noć uoči početka invazije sam znao da za par sati počinje pokolj"

Stoltenberg insistira na tvrdnji kako invazija "nije toliko promijenila NATO jer rat nije počeo u februaru 2022., nego 2014., kada je Rusija prvi put nezakonito anektirala Krim".

  • Svijet

  • 16. Feb. 2023  16. Feb. 2023

  • 0

Glavni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg tvrdi kako je noć uoči početka ruske invazije na Ukrajinu otišao spavati dobro znajući da će za nekoliko sati krenuti pokolj.

"Otišao sam u krevet. Ali bila je to vrlo kratka noć jer sam znao da će me u nekoj fazi, u roku od nekoliko sati, neko probuditi - i to se upravo dogodilo", kazao je šef NATO-a u intervjuu za AFP, sedam dana prije prve godišnjice invazije.

"Oko četiri sata nazvao me moj šef štaba i samo mi je kratko rekao da su počeli, što znači da je invazija počela. Nije bilo iznenađenje, jer smo znali", dodao je. Dok su se mnogi širom svijeta do kraja nadali kako Moskva neće riskirati napad punih razmjera, za glavnog sekretara NATO-a nije bilo sumnje da je Putin spreman krenuti.

"Moguće je biti šokiran brutalnošću rata. Ali nema načina da budete iznenađeni jer je ovo stvarno nešto što je bilo predviđeno mjesecima prije invazije", istaknuo je. Gotovo godinu dana nakon početka rata koji je koštao desetke hiljada života i narušio sigurnost Evrope, Stoltenberg je upozorio da NATO mora biti spreman za novu eru sukoba s Rusijom koja bi mogla trajati dugo.

"Nema šanse za bolje odnose s trenutnim režimom u Moskvi"

"Predsjednik Putin želi drugačiju Evropu, želi Evropu u kojoj može kontrolirati susjede, u kojoj može odlučivati što zemlje mogu učiniti. Moramo biti spremni na duge staze, ovo može trajati mnogo, mnogo, mnogo, mnogo godina", poručio je Stoltenberg.

Ruska invazija na Ukrajinu je gurnula Evropu u najopasniju krizu od Drugog svjetskog rata i natjerala NATO saveznike na najveći remont svojih odbrambenih snaga od raspada Sovjetskog Saveza. Norveški čelnik saveza predvođenog SAD-om ističe da je oprezan s predviđanjem koliko će dugo trajati obnovljeni sukob između Rusije i Zapada, jer promjena može doći iznenada.

"Vidjeli smo pad Berlinskog zida ili 11. septembar. NATO uvijek gleda gdje ima mogućnosti da se stvori prostor za bolji odnos, ali sa sadašnjim ponašanjem ruskog režima, režima u Moskvi, nema šanse", nastavio je. Članice NATO-a nisu poslale vlastite snage u Ukrajinu, a neki zapadni dužnosnici strahuju da bi izravni vojni sukob mogao eskalirati u nuklearni rat između Zapada i Rusije.

"Rat je počeo još 2014."

Ali otkako su ruski tenkovi stigli, deseci hiljada novih vojnika NATO-a raspoređeni su na istočnom krilu saveza, a niz evropskih saveznika povećao je izdvajanja za odbranu. Članice NATO-a, predvođene Sjedinjenim Državama, također su poslale Ukrajini oružje vrijedno desetke milijardi dolara kako bi joj pomogle da uzvrati Rusiji, piše France 24.

Stoltenberg insistira na tvrdnji kako invazija "nije toliko promijenila NATO jer rat nije počeo u februaru 2022., nego 2014., kada je Rusija prvi put nezakonito anektirala Krim".

"Ono što smo vidjeli od (početka) potpune invazije prošle godine je vrijednost zajedničkog stajanja Sjeverne Amerike i Evrope, važnost onoga što smo učinili tokom posljednjih godina kako bismo uložili više u obranu, povećanu spremnost", naglasio je.

"Samo jedna osoba je odgovorna za rat"

"To je dokazalo relevantnost i važnost NATO-a", uvjeren je. Bivši norveški premijer odbacio je optužbe da je NATO mogao učiniti više da spriječi sveobuhvatnu invaziju Rusije naoružavanjem Ukrajine brže od Krima ili približavanjem zaštitnom štitu saveza.

"Ovo je rat po izboru predsjednika Putina, samo je jedan odgovoran, a to su predsjednik Putin i donositelji odluka u Moskvi. Možemo analizirati, možemo raspravljati, svi možemo razmatrati različite odluke, ali to ni na koji način ne uklanja odgovornost koju predsjednik Putin ima za ovaj rat", ponovio je. 

"Ako Putin pobijedi, to će biti tragedija za Ukrajince"

"Ponekad je u historiji situacija crno-bijela. Ponekad je stvarno situacija ispravno-pogrešno", kazao je Stoltenberg. Nakon godinu dana borbi u kojima su obje strane tvrdile da su ubile desetke hiljada svojih neprijatelja, NATO upozorava na ponovnu rusku ofanzivu dok Moskva šalje još vojnika prema prvim linijama u pokušaju da nadoknadi ranije neuspjehe.

Međutim, Stoltenberg navodi da članovi saveza od 30 zemalja ostaju predani kao i uvijek kako bi osigurali da Ukrajina na kraju prevlada, prenosi Index.hr.

"Mi smo tu da osiguramo da Ukrajina pobijedi u ovom ratu i da im osiguramo oružje, municiju i podršku koja im je potrebna. Ako predsjednik Putin pobijedi u Ukrajini, to će biti tragedija za Ukrajince. Ali bit će također opasno za sve nas, jer tada je poruka njemu i drugim autoritarnim vođama da korištenjem vojne sile mogu postići svoje ciljeve", zaključio je. 

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...