U novoj studiji koju je proveo međunarodni tim znanstvenika, identificirani su spojevi u jestivoj gljivi lavlje grive ili resastog igličara (Hericium erinaceus), koji bi mogli potaknuti rast živaca i poboljšati pamćenje.

Ekstrakt iz lavlje grive stoljećima se koristi u tradicionalnoj medicini u azijskim zemljama, ali mi smo htjeli znanstveno utvrditi njihov potencijalni učinak na moždane stanice, rekao je Frédéric Meunier s Queensland Brain Instituta i glavni autor spomenute znanstvene studije, koja je objavljena u časopisu Journal of Neurochemistry.

Jasan neurotrofični učinak

Znanstvenici su iz lavlje grive izolirali spoj poznat kao N-de feniletil izohericerin, zajedno s njegovim hidrofobnim derivatom nazvanim hericen A te testirali njihove učinke na uzgojene neurone iz embrija štakora. Ekstrakti su imali jasan neurotrofični učinak, pišu autori studije, što je rezultiralo dvostruko dugim aksonima, nitimastim vezama koje odvode impulse od neurona te više nego trostrukim brojem neurita ili malih izbočina iz neurona, koji mogu prerasti u potpuno funkcionalnih aksona ili dendrita.

Laboratorijski testovi mjerili su neurotrofne učinke spojeva izoliranih iz lavlje grive na kultivirane moždane stanice i iznenađujuće smo otkrili da aktivni spojevi potiču neuronske projekcije, širenje i povezivanje s drugim neuronima. Koristeći mikroskop visoke rezolucije otkrili smo da ekstrakt gljive i njegove aktivne komponente uvelike povećavaju veličinu čunjeva rasta, koji su osobito važni za moždane stanice da osjete okolinu i uspostave nove veze s drugim neuronima u mozgu, ističe Meunier.

Istraživanja su pokazala da čunjići rasta pokreću razvoj aksona, pomažući ovim ključnim nastavcima da se granaju iz jedne živčane stanice i da se povežu s preciznom ciljnom stanicom.

Značajno poboljšava pamćenje

Studija se također bavila testiranjem ponašanja na miševima, osmišljenim da ispitaju kako gljivični spojevi utječu na pamćenje glodavaca. Rezultati sugeriraju da je dodatak prehrani sa sirovim ekstraktom lavlje grive značajno poboljšao pamćenje prepoznavanja. Isto tako, nije potrebno puno ekstrakta da se dobije taj rezultat, jer smanjenje koncentracije hericena A za faktor 50 u sirovom ekstraktu nije naizgled utjecalo na njegov utjecaj na pamćenje prepoznavanja.

Prethodna istraživanja o lavljoj grivi sugerirala su da bi se njihov poznati učinak na jačanje pamćenja mogao pojaviti, jer potiču neurogenezu, a čini se da nova studija podupire to objašnjenje, kažu njezini autori.

Naša je ideja bila identificirati bioaktivne spojeve iz prirodnih izvora koji bi mogli doći do mozga i regulirati rast neurona, što bi rezultiralo poboljšanim formiranjem pamćenja, kaže Ramon Martinez-Marmol, znanstveni suradnik s Queensland Brain Instituta i koautor studije.

Sam izgled lavlje grive je neobičan, a gljivu čine bijele, čupave bodlje koje vise u grozdu, te tako na neki način podsjećaju na bradu ili lavlju grivu. Lavlja griva prirodno raste na mrtvim stablima, na području Azije, Europe i Sjeverne Amerike, ali se ta gljiva isto tako i naširoko uzgaja. Gljiva ima dugu povijest u tradicionalnoj kineskoj medicini, a rastuće područje istraživanja sada potvrđuje neke od stoljetnih tvrdnji o njezinim zdravstvenim prednostima.

Nova spomenuta studija može otkriti vrijedne detalje oko toga, ali znanstvenici još uvijek moraju naučiti što se tačno lavlja griva mogu učiniti. Bit će potrebna dodatna istraživanja koja uključuju ljude prije nego što znanstvenici u potpunosti shvate kako ti spojevi utječu na našu vrstu.

U međuvremenu, ova nova studija pruža intrigantnu podršku ionako snažnom argumentu da lavlja griva nudi barem neku vrstu učinaka na poticanje rada mozga. Autori nove studije kažu njihova otkrića sugeriraju da spoj hericen A djeluje kao snažan pojačivač pamćenja, piše Science Alert.