Novoimenovana predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara gostovala je sinoć u programu mostarske televizije HB, nakon jučerašnje primopredaje dužnosti od srane Marinka Čavare.

Na pitanje da li očekuje formiranje Vlade Federacije BiH uz intervenciju visokog predstavnika Christiana Schmidta, s obzirom da nije izgledno da će HDZ i Osmorka u vlast uključiti SDA, Bradara je kazala kako je ona pristalica razgovora, pregovora i mogućih dogovora nego bilo kakve intervencije.

"Mislim da odluke u BiH i o BiH trebaju donositi domaće institucije. Mislim da je ovo 111. izmjena Ustava FBiH. Ja mogu reći da je izmijenjen 111. puta na štetu hrvatskog naroda", rekla je Bradara.

Ona je dodala da je Schmidt sada bacio lopticu na domaće institucije.

"Ono što je ostalo nejasno jeste, ako se neko u BiH ne želi dogovoriti, a svjedoci smo da postoje snage u BiH koje se ne žele dogovoriti i žele izigrati dogovor, naš ustav ne prepoznaje dogovaranje, već predsjednika FBiH koji imenuje vladu uz saglasnost dva potpredsjednika. Ja sam za konstruktivne razgovore i prijedloge, ali ako vam neko kaže 'neću ništa ako tu nije SDA' i slušati jednu te istu priču, bojim se da tu nisu konstruktivni prijedlozi. Nadam se da ćemo doći do političkog dogovora za imenovanje Vlade FBiH i mi ga već imamo, kao i parlamentarnu većinu u oba doma parlamenta", izjavila je.

Na pitanje šta ako Schmidt nametne novu izmjenu Ustava FBiH, članica HDZ-a kaže da ne bi smio ugroziti i degradirati, dugoročno, poziciju Hrvata.

"Ona ne smije ugrožavati poziciju, dugoročno, bilo koga i ne smije dugoročno degradirati poziciju hrvatskog naroda. Ako uzmete način izbora predsjednika i potpredsjednika FBiH i kombinacije, mislim da ima rješenja koja je već nametnuo. Ali ne želim razmišljati u kojem pravcu bi mogao ići", rekla je.

Na opasku novinara da li je opasna opcija da je za izbor premijera dovoljan potpis predsjednika i jednog potpredsjednika Federacije BiH, Bradara je rekla:

"To je za hrvatski narod pogubno i to tvrdim odgovorno. To ne bi bilo dobro kao trajno rješenje", istakla je.

Ona smatra da se SDA nije borila za Vijeće ministara BiH zbog kompliciranosti državnog nivoa vlasti, uz dva entiteta i drugu vrstu glasanja, ali da joj je stalo do FBiH zbog velikog budžeta i nadležnosti koje nosi entitetski nivo.

Smatra da se SDA nekada ponašao kao dijete "koje kada nije po njegovom, uzme loptu i ode s igrališta".

Novinar RTVHB je zatim pitao Bradaru boji li se da će SDA, ako ne bude u vlasti, posegnuti za uličnim nemirima.

"Predugo politički djelujem da bih mislila da neće ili da bih rekla ili hoće ili neće. Ali ja bih pozvala, da to nije nikakvo rješenje. Nasilje ne izaziva ništa dobro i trebamo se okrenuti dijalogu ako je moguć i argumentima. I pokušati napraviti Vladu FBIH što prije. Ne želim ni razmišljati što bi se dogodilo kada bi u ovakvoj ekonomskoj situaciji u BiH imali i pozive na nemire. U BiH pozivi na nemire, građanski ili radnički bunt nemaju dimenziju kao u drugim zemljama. Ovdje ni protesti nisu isti kao u drugim zemljama, jer vrijeđaju drugog", mišljenja je entitetska predsjednica.

Podsjetimo, predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara jučer je održala sastanak sa kandidatom za premijera Federacije, odnosno predsjednika Vlade FBiH, Nerminom Nikšićem (SDP). Rok od 30 dana za formiranje novog saziva Vlade FBiH je počeo teći 6. marta.

Uradila je to bez znanja i saglasnosti potpredsjednika Federacije BiH, Refika Lende, bez čijeg se potpisa ne može imenovati izvršna vlast. Bradara ne slijedi ustavne regule o formiraju izvršne vlasti, nego slijedi stranački sporazum između HDZ-a i stranaka proširene trojke koji su za ovu dužnost istaknuli Nikšića, mada SDP nema većinu u Bošnjačkom klubu Doma naroda. To bi bio presedan u poslijeratoj političkoj praksi BiH, jer se do sada nikada nije desilo da premijer Federacije nema većinsku podršku u jednom od tri nacionalna kluba. 

Očita je namjera Lidije Bradare i Igora Stojanovića da bez suglasnosti Refika Lende imenuju izvršnu vlast i da nakon toga odu u OHR i zatraže od Visokog predstavnika Christiana Schmidta da ih na bilo koji način instalira na vlast, makar to bilo i protiv volje bošnjačkog kluba koji u Fedreraciji reprezentira više od 70 posto građana.  

Čelnici HDZ-a i proširene trojke na osvrću se na izjave Cristiana Schmidta koji je vrlo jasno rekao da neće intervenirati i da očekuje dogovor domaćih aktera, a prije svih SDA, HDZ-a i proširene Trojke.  

Potpuno je jasno da Bradara i Stojanović ne mogu imenovati izvršnu vlast bez saglasnosti Refika Lende kao što je jednako tako jasno da samo Bradara, Stojanović i Lendo imaju ustavne ovlasti da imenuju izvršnu vlast.  Prema odrebma važećeg Ustava, to ne može uraditi niko osim njih - ni Federalni parlament ni OHR.