Manuel Sarrazin, specijalni izaslanik Njemačke za Zapadni Balkan, u razgovoru za N1 kazao je da se novoj koaliciji na državnom nivou u Bosni i Hercegovini treba dati šansa da pokaže šta može.

"Mi ćemo ih vrednovati po onome šta rade", poručio je.

Sarrazin je odbacio navode ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića da se "danas u Briselu ne govori o Dodiku nego o radikalizaciji Bošnjaka", istakavši da kada se "govori o radikalizaciji i opasnosti od terorizma ne misli da se tu Bosna i Hercegovina treba posebno naglašavati".

Na pitanje da li bi se u Njemačkoj moglo desiti da se nakon zatvaranje birališta izmijeni Izborni zakon, kao što je visoki predstavnik Christian Schmidt uradio u BiH, Sarrazin je odgovorio "iskreno - ne".

Rekli ste da ste došli potvrditi saradnju i dobre odnose Njemačke i BiH i ćuti od domaćih političara odgovor na pitanje kako Njemačka može pomoći BiH na EU putu. Šta su vam rekli? Je li bilo konsenzusa u tim njihovim preporukama?

Da, svi moji partneri tokom razgovora su potvrdili to prijateljstvo i rekli su da znaju da kancelar i njemački šef diplomacije imaju poseban odnos prema BiH. Put u Evropsku uniju zasniva se na zaslugama, odnosno govorimo o 14 prioriteta Evropske komisije. Tu smo da pomognemo i damo podršku. Jasno je da proces vodi Evropska komisija.

Teško su se bh. vlasti dogovarale u proteklom periodu. S novim izborima dobili smo dijelom drugačiju vlast na državnom nivou. Očekujte li s njom neke pomake za BiH, naročito na evropskom putu?

U Njemačkoj novim vladam dajemo priliku da pokažu šta mogu uraditi, ne znamo unaprijed da li će biti dobri ili loši. Važno je upoznati pojedince i ponuditi im saradnju.

Možemo li uopšte govoriti o pomacima uz lidere koji daju odlikovanje Putinu, ne priznaju državu i to ne kriju, vrijeđaju međunarodnu zajednicu?

Neću reći da li sam optimista ili ne, ali ću samo reći – mi ćemo ih vrednovati po onome šta rade. Mislim da je budućnost Zapadnog Balkana u EU.

Kako objašnjavate da takvi lideri nisu kažnjeni, sankcionisani, iako OHR ima ovlasti?

Njemačka i ja lično se uopšte ne slažemo sa stajalištima Dodika i Republike Srpske. Želimo da građani u Bosni i Hercegovini nazovu rat u Ukrajini pravim imenom. Njemačka je već duže vremena mišljenja da apsolutno se trebaju nametnuti sankcije, ali ne postoji većina u EU. Imamo projekte u vrijednosti 105 miliona koji su se trebali desiti u RS-u o to je zaustavljeno zbog naše zabrinutosti zbog najava o otcjepljenju.

Ali te finansijske sankcije najviše utiču na obične građane, a najmanje na lidere?

Mi smo odabrali projekte od strateškog značaja, ali ne želimo da naši poreski obveznici plaćaju troškove u područjima gdje postoje nastojanja da se otcijepe i teškog srca smo donijeli te odluke.

Na čelu OHR je Christian Schmidt, Nijemac koji je uveo izmjene Izbornog zakona u noći nakon održanih izbora? Izazvao je mnogo negativnih reakcija. Ima li on podršku Njemačke u tome?

Da, Njemačka ga podržava i on radi sa našom podrškom.

Može li to tako u Njemačkoj da se desi na dan izbora, da se promjene pravila? Jesu li to evropski standardi?

Situacija u Njemačkoj je takva da nemamo OHR i naši izborni zakoni su nešto što donose naši parlamenti. I kod nas se treba izmijeniti zakon o izborima, ni kod nas to nije jednostavna tema, ali o tome ne odlučuje Schmidta kao kod vas.

Ponavljam, da imate OHR u Njemačkoj, da li bi se moglo desiti da se nakon zatvaranja birališta promijeni izborni zakon?

Iskreno – ne, to je zaista jedno duboko pitanje.

Schmdit je kazao da je to učinio da bi uklonio blokade. Sad vidimo da nije. Je li nanio veću štetu zemlji?

Mislim da postoji određeni rok za uspostavu vlasti i želio bih da se vodi račun o interesu svih kako bi se došlo do najvažnije tačke – da Federaciji dobije novu vladu. Mislim da pitanje u kojoj mjeri su te odluke doprinijele ili nisu može se vidjeti tek nakon određenog vremena.

Glasne su optužbe da je radio u korist HDZ-a, da je radi u koordinaciji sa Zagrebom. Je li?

Cilj Schmidta kod ovih mjera je bio da se ojača sposobnost za djelovanje i taj cilj i mi dijelimo. Njemačka je protiv daljih etničkih podjela.

Međunarodna organizacija Društvo za ugrožene naroda upozorila je Bundestag da on radi za Čovića i Dodika, koji se nisu odrekli ratnih zločinaca i da jača ulogu Srbije i Hrvatske?

Dakle, samo zbog toga što hrvatska vlada kaže da je to tako ne znači i da je bilo. On je htio osigurati da Federacija funkcioniše.

Poprilično se čini da su procesi blokirani?

To je mogući scenario, ali ako ja pravilno shvatam – još uvijek imamo rok do uspostave nove Federalne vlade. Mislim da je tu sada do političara.

Jeste li se danas vidjeli sa Schmidt? Znate li hoće li nametnuti nove izmjene Izbornog zakona?

Razgovarali smo o tome i rekao je ono što je kazao u javnosti. Bojim se da ne mogu dati konkretan odgovor.

Miješali se po vama Srbija i Hrvatska u unutrašnja pitanja BiH?

Ne slažem sa sa mišljenjem ovog udruženja (Društvo za ugrožene narode).

Gospodine Sarrazine, neki od domaćih lidera namjeravaju kriminalizovati klevetu, uvesti klevetu u Krivični zakon uz basnoslovne novčane kazne. Je li to evropski standard? Očekuje se od međunarodne zajednice da bude glasnija?

Čuo sam za tu namjeru i zaista smo zabrinuti. Ja ću se detaljnije informisati, ali trenutno ne mogu dati detaljnije informacije jer moram razgovarati sa kolegama. Ali svakako da bilo kakav pritisak na novinare i NVO je nešto što smatramo jako kritičnim. Vidimo da i u regiji postoje te negativne tendencije.

Ljudska prava uopšte nisu bila na stolu kad se dogovarala nova vlast u BiH?

BiH želi da postane članica EU što znači da ljudska prava moraju biti prioritet. Ukoliko Bosna i Hercegovina želi otvoriti pregovore, ljudska prava će biti jedno od prvih poglavlja. Jasno je šta se mora ispuniti.

Šef bh. diplomatije Elmedin Konaković rekao je da se danas u Briselu ne govori o Dodiku nego o radikalizaciji Bošnjaka u BiH. Je li to tačno?

Mi kao Vlada Njemačke govorimo o Dodiku i to radimo i u Briselu. Govorimo i o saradnji i prijateljstvu BiH i Njemačke. Ubijeđen sam da su ljudi u RS-u veliki prijatelji Njemačke. Ne znam na šta mislite kada govorite o radikalizaciji Bošnjaka? Kada govorimo o radikalizaciji i opasnosti od terorizma ne mislim da se tu Bosna i Hercegovina treba posebno naglašavati. Imamo izvrsnu saradnju za sigurnosnim organima u BiH.