„U rezoluciji tačno stoji da podržavamo visokog predstavnika i OHR“, kaže Josip Juratović, poslanik SPD-a u njemačkom Bundestagu. On kaže da OHR i visoki predstavnik, Christian Schmidt imaju i jednoglasnu podršku SPD-a.

„Kralj BiH", naslov je teksta, nedavno objavljenog u Frankfurter Allgemeine Zeitungu, u kojem autor Michael Martens analizira ulogu Ureda visokog predstavnika u BiH, odnosno rad njemačkog političara Christiana Schmidta (CSU) na poziciji šefa tog ureda. Martens OHR naziva „modernom formom kolonijalizma". U tekstu autor citira i dvojicu bivših predstavnika Carla Bildta i Wolfganga Petriča. Visoki predstavnik je u međuvremenu dio problema, ne rješenje, kažu dvojica diplomata.

U Berlinu, kako kaže dugogodišnji poslanik Bundestaga iz redova Socijaldemokratske partije, Josip Juratović, gledaju drugačije na ovaj ured, kao i na samog Christiana Schmidta. Juratović, u intervjuu za DW, kaže da i OHR i Schmidt imaju punu podršku Bundestaga:

„Mi smo to zaključili kroz onu rezoluciju (Rezolucija o BiH, donesena u julu 2022. godine – op. red.), koja je doduše protiv moje volje zloupotrijebljena u predizbornu kampanju. U rezoluciji točno stoji da podržavamo OHR i visokog predstavnika. To stoji tako jer ne znamo koliko je koji na funkciji. Zbog toga nema imena, ali kada kažem visoki predstavnik onda se tu misli na Christiana Schmidta. Isto tako stoji u papiru, koji je strateški papir, koji je usvojio jednoglasno SPD Njemačke prije dvije sedmice i tamo isto točno stoji da se podržava OHR i uloga visokog predstavnika. Dakle, to je neupitno. To je jednoglasno", kaže Juratović u intervjuu za DW. 

Prisiljeni formirati vladu

Na brojne kritike na rad Christiana Schmidta na poziciji visokog predstavnika, od kojih se najveći broj odnosi na izmjene Izbornog zakona i Ustava Federacije BiH, Juratović kaže: „Suština tih odluka je to da su u Federaciji BiH prisiljeni uspostaviti vladu." Na kritike da je Schmidt tim odlukama izašao u susret HDZ-u BiH, Juratović kaže: „On tim odlukama nije niti utjecao na HDZ, niti je bilo kome omogućio bolju situaciju, nego je prije svega omogućio i prisilo da se uspostavi vlada." Juratović kaže da problem onih koji kritikuju nisu Schmidtove odluke same po sebi: „Njihov problem je što u toj vladi Federacije nema SDA i Demokratske fronte. Da su oni u tom spektru ne bi nikakvih problema bilo za Christiana Schmidta."

Na konstataciju da Vlada FBiH ipak još uvijek nije formirana Juratović kaže „mi smo sada u toj fazi".

Ni Dodik ni Čović nisu sigurni

„Znam da je to kod Bošnjaka sada problem jer sada izgleda tako kao da je Izetbegović (Bakir Izetbegović, predsjednik Stranke demokratske akcije – op. red.), kao vođa nacionalizma maknut, a ostala su dva druga Dodik (Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a – op. red.) i Čović (Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH, op. red.). Međutim procesima koji sada slijede niti su Dodik niti Čović sigurni što se tiče njihove budućnosti", kaže Juratović.

On negira špekulacije o tome da predstavnici međunarodne zajednice u BiH zapravo u vlasti ne žele vidjeti SDA, kako je to nedavno izjavio i sam šef te stranke Bakir Izetbegović: „Međunarodna zajednica nema veze sa uspostavom koalicije. To je opća laž", kaže Juratović. 

Kurti mora odlučiti o zajednici srpskih općina

Kada je riječ o francusko-njemačkom prijedlogu za rješenje pitanja Kosova, Juratović kaže da će i jedna i druga strana pokušati prije svega izvući najbolje za sebe što je legitimno. Također kaže da očekuje da će doći do kompromisa, ali je pitanje šta će biti poslije toga „jer oni su često sklapali kompromise". 

Jedno od pitanja gdje pak nema kompromisa je formiranje zajednice srpskih općina što srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić traži da se najprije uradi. No kosovski premijer Albin Kurti u tom kontekstu neprestano ponavlja da neće dozvoliti formiranje, kako on kaže, Republike Srpske na Kosovu. Juratović kaže da to u kojem će kontekstu zajednica srpskih općina biti organizirana mora odlučiti Kurti. On međutim kaže da se Kurti istodobno s pravom žali kada kaže da „ne želi RS na Kosovu, državu u državi".

„Vučić će morati prestati manipulirati sa Srbima na Kosovu, ne samo Vučić, nego znamo ko sve stoji iza toga. Na drugoj strani Kosovo će morati prihvatiti činjenicu da ima interesna zajednica koja je tu prisutna i koju treba integrirati u Kosovo", kaže Juratović.

Međusobno prizanje će postati nebitno

Juratović smatra da će djelovanjem Srbije i Kosova „na međunarodnoj sceni, kroz Berlinski proces, kroz ulazak u EU, kroz mnoge druge stvari, koje nas očekuju u budućnosti", pitanje o priznavanju ili nepriznavanju dvije zemlje „postati nebitno". „Jer koga interesira danas spor između Slovenije i Hrvatske, koga interesira to da između Belgije i Njemačke još nije uređeno granično pitanje", kaže Juratović.

A da zemlje Zapadnog Balkana na tom put ka EU ne bi više trebale biti samo „vječni kandidati" založila se upravo u svom nedavno usvojenom strateškom dokumentu stranka kojoj Juratović pripada. „Status "vječnih kandidata" ne samo da podriva kredibilitet EU, nego još više poziciju proeuropskih i demokratskih aktera u šest zemalja Zapadnog Balkana",  stoji u dokumentu SPD-a Njemačke.

No put do punopravnog članstva je još dug: „To ovisi o EU i njenoj političkoj volji gdje moramo biti iskreni također ima par probelma. Pitanje je da li društvo EU želi proširenje, ali isto tako treba se raditi na terenu. „Ja sam protiv toga da EU stalno na sebe svaljuje krivicu da nismo dovoljno učinili. To je laž", kaže Juratović.