Ruska ambasada u BiH optužila je Narodno pozorište Sarajevo za proturusku propagandu, izražavajući negodovanje zbog načina na koji je u ovoj najstarijoj pozorišnoj kući u BiH postavljena dramska predstava "Idiot" rađena prema romanu Fjodora Mihajloviča Dostojevskog, u režijskoj postavci Selme Spahić. „Idiot“ je premijerno je izveden 22. februara ove godine.

Ruske diplomate su na Facebook stranici ambasade proglasili netalentiranom i histeričnom rediteljicu Spahić jer je njen "Idiot" smješten u savremeni kontekst u kojemu se upozorava na strašne zločine koje su ruska vojska i paravojne grupe do sada počinile tokom agresije na Ukrajinu.

Ambasada Rusije u BiH također poručuje da bi kulturu u Sarajevu “trebalo osloboditi od politike i od nacizma”. Najviše im je zasmetalo pominjanje ruskih zvjerstava u Ukrajini u kojoj glavni lik Knez Miškin govori u bombardovanju pozorišta u ukrajinskom gradu Mariupolu  prošle godine u kome je poginulo više stotina građana koji su se sklonili od ruskog razaranja grada.

(Foto: Velija Hasanbegović/NPS)

Narodno pozorište Sarajevo odgovorilo na ove kritike rekavši da raditi Dostojevskog na sceni danas, a zanemariti rat u Ukrajini bio bi kukavički čin.

„Dio predstave o kojem govorite počinje rečenicom: "16. marta 2022. u zračnom napadu ruske Oružane snage bombardovale su Donjecko akademsko regionalno pozorište u Ukrajini". Dakle, datum je tačan. Amnesty International piše o ovom bombardovanju kao o "jasnom ratnom zločinu ruskih snaga". AP News bombardovanje naziva "najsmrtonosnijim dosadašnjim napadom na civile do današnjeg dana". BBC o ovom napadu izvještava kao o jasnom " ruskom ratnom zločinu protiv civila". Reuters piše o bombardovanju pozorišta kao o "nastavku dugotrajne ruske opsade Mariupola", stoji u odogovoru NPS-a.

Rusko granatiranje pozorišta u Mariupolu 16. marta, kako su naveli u istrazi  Associated Pressa (4. maja 2022.) ubijeno je više stotina ljudi, unutar i izvan pozorišta. Također su naglasili da je to bio dosad najsmrtonosniji napad protiv civila u ratu u Ukrajini. U pozorištu su sklonište potražili civili, među njima i djeca.

Nakon toga uslijedilo je i saopćenje Udruženja reditelja u BiH u kome su, između ostaloga, naveli:“ Problem je što je ruska ambasada zaboravila da rediteljice i reditelji u ovoj zemlji, ma kako ona bila i posna i bosa, mogu režirati šta hoće i kako hoće. Da je kod nas umjetnost slobodna. Kao što bi umjetnost trebala biti slobodna u svakoj zemlji.”

„S obzirom da ova intervencija protiv naših umjetnika dolazi iz zemlje iz koje umjetnici bježe, jer neistomišljenici završe u zatvoru ili skončaju otrovani ili pod čudnim okolnostima - mi saopštenje Ambasade Ruske Federacije smatramo prijetnjom“, naglasili su iz Udruženja reditelja u BiH.

„Nijedna ambasada neće određivati našim umjetnicima šta će i kako raditi. Ne bi im pridavao publicitet“, za „SB“ je rekao Haris Pašović, bh. reditelj.

Ne očekujem da neko "brani" naše programske naslove i produkcije

Dino Mustafić reditelj i direktor Narodnog pozorišta Sarajevo u razgovoru za „Slobodnu Bosnu“ kaže da da ova pozorišna kuća ima nezavisnu programsku politiku, te da na godišnjem nivou usvaja repertoar.

Iz Ministarstva kulture i sporta ili vanjskih poslova nije bilo nikakvog oglašavanja na gore spomenutu spomenutu kritiku na predstavu NPS-a.

„Nismo imali nikakav politički pritisak, preporuku ili cenzuru sa bilo koje domaće političke adrese tokom mog dosadašnjeg mandata od godinu i pol dana u Narodnom pozorištu, pa tako isto i ne očekujem da neko "brani" naše programske naslove i produkcije. I neka tako ostane, jer smo mi odgovorili institucionalno i jezikom struke braneći autorsku poziciju slobode izraza i mišljenja. U tom smislu sigurno da nije posao niti jedne strane ambasade, kao ni Ambasade Ruske Federacije da komentariše pozorišne predstave, difamira autore, politički prijeti i optužuje Narodno pozorište, određuju formate slobode do kojih mogu ići domaći autori u postavci ruskih pisaca“, objašnjava Mustafić.

(Foto: Velija Hasanbegović/NPS)

On dodaje da ovo nije jedini i prvi put da ista ambasada izađe iz diplomatskog okvira komunikacije sa pojedincima i institucijama u BiH demonstrirajući nečuvenu bahatost i oholost koja je zainteresirala regionalnu javnost.

„Mislim da je njihov neuki facebook status, stilska, politička i etička diskreditacija profesionalnog rada ambasade prema bh javnosti“, ističe Dino Mustafić.

Autoritarni režimi imaju potrebu limitirati slobodu

S obzirom na dugogodišnji rediteljski rad, zanimalo nas je da li je Mustafić upoznat sa nekom situacijom da se neko diplomatsko predstavništvo miješa i obračunava sa umjetničkim stvaralaštvom u zemlji domaćinu?

„Koliko je meni poznato ova reakcija je pravi diplomatski presedan i ima vrlo opasnu tendenciju uplitanja u ljudska prava i slobode izražavanja u drugoj državi. Umjetničko i kreativno izražavanje jeste integralni dio ljudskih prava, ključno za ljudski duh i razvoj demokratskih društava. Umjetničko izražavanje sve nas povezuje, nadilazi granice i prepreke, može nas promijeniti i pokrenuti da drugačije gledamo svijet, pa s toga ne čudi da autoritarni režimi poput ruskog imaju potrebu limitirati slobodu i onemogućiti umjetničku i faktičku istinu“, odgovara naš sagovornik.

Tomislav Marković, pisac i novinar iz Beograda je ovih dana, reagujući da kritike iz Ruske ambasade na sarajevsku predstavu postavljenu po djelu Dostojevkog, između ostaloga napisao: “Nije Dostojevski ni bio svestan koliko je imao sreće. Da su 1849. godine u Rusiji na vlasti bili tipovi poput Vladimira Putina, Igora Kalabuhova, Aleksandra Bocan-Harčenka i sličnih kremaljskih udarnika, Dostojevski bi jednostavno bio streljan.” 

„Svakako je pitanje je koliko bi danas u represivnim okolnostima Rusije mogao stvarati neko poput Dostojevskog koji je bio majstor psihološkog opisa naravi zla i ljudske patnje, maestralnih teoloških refleksija odnosa smrtnosti i besmrtnosti, postojanja i nepostojanja Boga, slobode i odgovornosti, kao i kulturoloških uvida u karakteristike i sudbine Rusije i Zapada“, zaključio je Dino Mustafić za „SB“.

U predstavi "Idiot" u glavnim ulogama su:  Dino Sarija kao Lav Nikolajevič Miškin, Vanja Đugum Matović kao Nastasja Filipovna Baraškova, Igor Skvarica u liku Parfjona Semjonoviča Rogožina, te Sara Seksan u ulozi Aglaje Ivanovne Jepančinove.

Ostatak podjele čine: Ejla Bavčić Tarakčija, Mirvad Kurić, Aleksandar Seksan, Mona Muratović, Slaven Vidak, Mak Čengić, Helena Vuković, Vedran Đekić, Riad Ljutović, Ivona Baković, Hana Zrno, Damir Čobo, Pavle Novaković, Senad Milanović, Faruk Hajdarević, Elma Fetić i Vedad Čano.

Kostimografiju potpisuje Sanja Džeba, scenografkinja je Monika Močević.

(Sanela GOJAK)