Predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto u utorak se u Briselu obratila članovima Odbora Evropskog parlamenta za vanjske poslove (AFET), gdje je odgovarala i na pitanja zastupnika, javlja Anadolija.

U obraćanju AFET-u Krišto je kazala da novonastale geopolitičke okolnosti, imajući u vidu rat u Ukrajinu, "usmjeravaju nas da se snažno okrenemo jedni prema drugima i potiču da tražimo brza i nova rješenja u cilju očuvanja mira stabilnosti i prijeko potrebnog napretka".

- Učinit ću sve kako bi moja zemlja u potpunosti svoju vanjsku politiku uskladila sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a. U tom sam zadatku ustrajna i beskompromisna jer sam svjesna važnosti našeg ispravnog pozicioniranja u skladu sa politikama EU-a - poručila je Krišto.

Dodala je da je BiH svjesna odgovornosti koje ima prema "prijateljima".

- Status kandidata u kombinaciji sa rekordno brzom uspostavom vlasti na državnon nivou daje nam zamah koji moramo iskoristiti. To je pozitivan impuls i najbolji poticaj za ubrzanje nužnih reformskih procesa - rekla je Krišto.

Istakla je da je BiH svoj reformski put shvatila "ozbiljno", pogotovo zadatke kada su u pitanju kriterijumi EU-a, uključujući 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije za članstvo u EU-u i osam uslova EK-a.

Ona je u nastavku svog obraćanja informisala AFET o aktivnostima novog saziva Vijeća ministara BiH, ističući da su u kratkom vremenu održali deset sjednica, na kojima je usvojeno više od 450 materijala, odluka, prijedloga i slično.

- Odlučni smo značajno ubrzati započete aktivnosti na svim područjima. Kada su u pitanju strukturne reforme istaknut ću da smo upravo jučer usvojili Program ekonomskih reformi BiH za razdoblje 2023. – 2025. godina. Taj bitni strateški dokument doprinijet će ostvarenju održivog ekonomskog rasta i još jačoj socijalnoj koheziji kako bi BiH postigla inkluzivan i održiv razvoj - rekla je Krišto.

Kako je kazala, Koridor Vc ostaje prioritet Vijeća ministara BiH, kao i drugi projekti od strateških značaja, poput željeznice i digitalizacije, te povećanja energetske sigurnosti. Dodala je da su pred BiH brojni politički izazovi, imajući u vidu da brzo formiranje vlasti na državnom nivou nije praćeno brzim formiranjem Vlade u entitetu Federacija BiH.

Krišto vjeruje kako se političke blokade neće koristiti kao sredstvo obračuna s političkim neistomišljenicima, čime bi se ugrozila “stabilnost cijelog entiteta, a indirektno i same BiH”.

- Umjesto konflikta, nametanja secesionističkih i unitarističkih ciljeva, BiH je jako potrebno očuvanje temeljnih postavki koje su garantirale mir nakon krvavog rata. Na svima nama je nastaviti tražiti politički dogovor koji će omogući da svaki od konstitutivnih naroda bude jednakopravan u institucijama koje su namijenjene za zaštitu kolektivnog prava, a to su Predsjedništvo BiH i domovi naroda, kao i ukloniti svaki postojeći oblik diskriminacije prema svakom pojedincu - rekla je Krišto.