Novopečeni farmer iz zapadne Hercegovine odlučio je dodatno zaraditi jer, kako je i sam rekao, uz penziju, kad plati režije, neće mnogo profitirati.

"A što mi je činiti? Od mirovine ne mogu živjeti, a, iskreno, baš i nisam ljubitelj neradničkog stila, stoga mi ovo dobro dođe. Proizvedem meso, mlijeko i osjećam se korisno", govori farmer.

Nekadašnje cijene

A mlijeko, s obzirom na inflaciju, nikad nije bilo skuplje. Kupovno već sada stoji od 2 KM za litru pa naviše. Prije pandemije i rata na akcijama ga se moglo kupiti i za 80 feninga.

"Tada se nisam bavio ovim, ali znam da je više vrijedila tadašnja marka nego sada 2-3. Litra kozjeg mlijeka prodaje se za cijenu od 3 do 5 KM, kravlje je u pravilu od pola marke do marku jeftinije. A kada znaš da je hrana za životinje prirodna, mlijeko i meso će biti zdraviji i kvalitetniji. Šta ja mogu davati svojim kravama? Za industrijsku hranu nemam finansijskih mogućnosti, a trave i drugih biljaka imam u izobilju", priča.

Da se trendovi uistinu mijenjaju i da se krave, koze, ovce… pomalo vraćaju na bh. polja, potvrđuju i brojevi. Nedavno je prikupljeno 20.812 tona kravljeg mlijeka, što je za 0,3 posto više u odnosu na godinu prije. Proizvodnja mlijeka za piće iznosila je 11.378 tona i veća je za 4,1 posto u odnosu na isto razdoblje lani.

Proizvodnja kiselog vrhnja bila je veća za 9,6 posto, a maslaca i ostalih žutomasnih proizvoda za čak 42,7 posto.

"Pratio sam podatke, drugi dio godine bolji je po proizvodnji nego prvi. Razlog je taj što nama očito trebaju krize da bismo se osvijestili. Primjerice, do pojave pandemije većina zemljišta bila je zarasla u korov. Onda, kad je stigla korona i sve se zatvorilo, postali smo svjesni važnosti proizvodnje hrane. Međutim, nakon ljeta 2020., u 2021. godini opet smo sve počeli zapuštati jer kod nas općenito vlada geslo – zašto bismo proizvodili kad se sve može kupiti, premda kupovali na dug ili sebi uskraćivali neke druge užitke. I dogodi se rat u Ukrajini, počne zveckanje oružjem, cijene rastu do iznemoglosti".

Gdje je kraj poskupljenjima?

"Šta nam preostaje nego se opet zabaviti o sebi? Sad već dolazimo u situaciju da ne možemo olako govoriti kako ćemo sve kupiti jer hrana nikad nije bila skuplja, a i ono što se prodaje sumnjive je kvalitete. Više ne znam je li mi sumnjivije domaće koje je na policama ili uvozno. Naša priča uvijek ide u smjeru da popljujemo tuđe, pogotovo ono iz uvoza, a pravimo se slijepi na razne kemikalije koje i sami koristimo. Zato sam odlučio sada proizvoditi za sebe i svoje ukućane, pa dok budem mogao, dobro je", ispričao je za Večernji list.

Ko misli, osim svježe trave i sijena, davati životinjama kukuruz i pšenicu, nije u najboljoj poziciji. Kod sadnog i sjemenskog materijala došlo je do povećanja cijena od 20 do 50 posto.

K"riza je nepredvidiva i moramo donositi odluke na dnevnoj razini. Vreća sjemenskog kukuruza od 25.000 zrna lani je bila od 95 do 100 KM, sada je već 150 KM, a može se dogoditi da bude i skuplja", kazao je prvi čovjek Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH Nedžad Bićo.

Kako govori za BHRT, troškovi poljoprivredne proizvodnje rastu, a otkupne cijene to ne prate i u tom smislu ništa se važnije nije mijenjalo od prošle godine.

"Jesenska sjetva je odrađena nekvalitetno, nisu bili povoljni ni vremenski uvjeti, vidjet ćemo kakva će biti žetva. Što se tiče proljetne sjetve, radit će se nešto, ali po vrlo nepovoljnim uvjetima. Kasnilo se i s usvajanjem proračuna, još nisu plaćeni svi poticaji", naveo je Bićo.