Hrrvatska europarlamentarka Željana Zovko govorila je za hrvatski portal Euractiv, a u razgovoru se dotakla određenih pitanja u vezi regiona, tačnije Bosne i Hercegovine i Srbije. 

Na pitanje kako procjenjuje aktualni ruski utjecaj na Zapadnom Balkanu, posebno u Srbiji, ali i u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini, Zovko je kazala da je Srbija je uvijek igrala na kartu da je glavna stabilizirajuća sila na Zapadnom Balkanu, kao i da dobiva najviše i najbolje i od Zapada i od Istoka.

"To je zapravo naslijeđe Josipa Broza Tita i politike nesvrstavanja. Isto danas radi i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić. Međutim, Vučić je shvatio da se malo zaigrao i mislim da će se više okretati Zapadu, posebno EU", kazala je Zovko. 

Na pitanje da li će Srbija uvesti sankcije Rusiji, Zovko kaže da će morati te da nikada Rusija nikome nije pomogla, dok je EU najveći ulagač i financijer na Zapadnom Balkanu, pa tako i u Srbiji.

"Ovo je vrijeme velikih odluka i ne možete stajati po strani. Nije se dogodilo ono što su mnogi u Srbiji očekivali, da će Ukrajina brzo pasti. Zato će morati mijenjati svoj odnos i prema Rusiji i prema EU. Vjerujem da će se prikloniti EU", kazala je Zovko. 

Kada je u pitanju naša zemlja u kontekstu ruskog utjecaja, Zovko je istakla da je problem Republika Srpska koja igra ulogu poslušnika Srbije i Rusije i zapravo je marioneta, ali dodaje i da će se "i ona morati prilagoditi".  

"Važno je reći da međunarodna zajednica shvatila da su Daytonski mirovni sporazum i konstitutivnost sva tri naroda u BiH neupitni. To je važna poruka i za Republiku Srpsku jer onda nemaju razloga priklanjati se Rusiji i tražiti rusku zaštitu. Jedino EU u BiH može donijeti balans i poštivanje Daytona, a ne Rusija.

Zato Republika Srpska nema razloga da se ne prikloni EU. Isto vrijedi i za BiH u cjelini u kojoj je za takve odluke potreban konsenzus sva tri naroda. 

Bez prilagođavanja vanjskoj i sigurnosnoj politici EU i uvođenja sankcija Rusiji, BiH će se naći u problemima. Već sada BiH ne koristi IPA fondove, a oni su u ovom trenutku ključni za približavanje BiH EU. Sve drugo je pogubno za građane BiH, pa tako i za građane Republike Srpske, koja je dio BiH, a ne samostalna država", konstatovala je Zovko. 

Na pitanje kako će se dalje odvijati put BiH prema EU, Zovko kaže: 

"O datumima je teško govoriti, to uvijek dolazi na kraju. Mogu reći da je 2006. godine BiH imala možda i najveće šanse u regiji za ulazak u EU jer je imala odlične rezultate. No, sada smo u 2023. godini i BiH je na začelju. Jedva je nedavno dobila kandidatski status i to ponajviše zbog onoga što se događa u Ukrajini i Moldaviji. Zato BiH mora iskoristiti ovaj trenutak i ubrzati reforme i svoj put prema članstvu u EU.

Kada govorimo o entitetima, problem nije samo u Republici Srpskoj, nego i u Federaciji BiH koja je u političkoj blokadi jer najveća stranka kod Bošnjaka (SDA, op. SB), koja je kontrolirala cijelu državu, ne može prihvatiti činjenicu da je sada u oporbi. Ne žele izgubiti resurse koje su dosad kontrolirali. Zato će tu međunarodna zajednica morati djelovati i stabilizirati situaciju kako bi konačno i FBiH dobila vladu. Tada bi se i pripreme za članstvo u EU mogle ubrzati, budući da je na razini države vlast uspostavljena.

Za BiH će biti važno da uhvati ritam prilagodbe EU kakav sada imaju Ukrajina i Moldavija te zemlje Zapadnog Balkana. U ovom trenutku nema previše novaca, a novac je jako bitan za prilagodbe.

U BiH su još uvijek jaki interesi trećih zemalja, iako se sada, nakon što je postala kandidat, smanjuju. EU ne želi propale države na svojim granicama i spremna je pomoći BiH, no potrebno je da i sama BiH bude spremna na promjene."