Bosna i Hercegovina potpisnica je Sofijske deklaracije o Zelenoj agendi za Zapadni Balkan. Time je ušla u proces postepenog smanjenja i na kraju potpunog prestanka korištenja fosilnih goriva za proizvodnju energije te prelazak na čiste, obnovljive i održive izvore energije.

Elektroprivreda BiH pokrenula je postupak za izgradnju fotonaponske elektrane u Banovićima. U planu su i drugi slični projekti u Tuzlanskom kantonu.

Elektroprivreda BiH će graditi u Banovićima najjaču solarnu elektranu u BiH. Gradnja elektrane jačine 8,8 megawatti, čija vrijednost se procjenjuje na 15 miliona KM, predviđena je u naselju Banović-Selo na 100 hiljada kvadratnih metara površine, piše Federalna.ba.

- Izgradnja solarne elektrane u Banovićima pokazuje jedno opredjeljenje Elektroprivrede BiH za prelazak na proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora - dakle, postepenu tranziciju od javnog preduzeća i kompanije koja dominantno električnu energiju proizvodi iz uglja u kompaniju koja električnu energiju proizvodi iz obnovljivih izvora - objašnjava Senad Salkić, izvršni direktor za kapitalne investicije Elektroprivrede BiH.

Načelnik Banovića Bego Gutić (SDA) napominje kako se pripremamo za ono što nas čeka u narednom periodu - a to je dekarbonizacija, što je uvjet Evropske unije, pogotovo Evropske energetske zajednice, a to je smanjenje i gašenje kapaciteta za proizvodnju električne energije koji se snabdijevaju fosilnim gorivima, odnosno ugljem.

- To je sasvim nelogičan potez i to nema veze sa dekarbonizacijom jer ta energija će se koristiti za proizvodnju fosilnog goriva koje doprinosi klimatskim promjenama - tvrdi Denis Žiško, koordinator programa Energija i klimatske promjene Aarhus centra u BiH.

Iz Banovića poručuju kako žele pokazati da se i u rudarskoj sredini, koja je sinonim za prljavu energiju, može proizvoditi čista zelena energija.

- Ono što treba naglasiti jeste da će se ova električna energija koja se bude proizvodila putem solarne elektrane direktno upotrebljavati za pogone RMU Banovići - ističe Gutić.

Salkić objašnjava kako je riječ o zemljištu koje predstavlja degradiranu rudarsku površinu:

"To je jedan plato na kome je završena eksploatacija uglja, koji je rekultivisan i sada se na ovaj način oplemenjen vraća lokalnoj zajednici na upotrebu kroz proizvodnju električne energije na jedan ekološki prihvatljiv, socijalno osjetljiv i cjenovno prihvatljiv način".

Na području Tuzlanskog kantona planira se izgradnja i solarnih elektrana u Tuzli, na prostoru deponije šljake Divkovići 1 i 2, ali i na površinskom kopu Šićki Brod. Međutim, Prostornim planom Tuzlanskog kantona, lokacija u Šićkom Brodu predviđena je kao zona za sport i rekreaciju, ali samo do 2025., do kada je Prostorni plan na snazi.

- Fotonaponska elektrana u Šićkom Brodu bi mogla biti jedna od najvećih koje ćemo raditi, po svojoj snazi. Naravno, tu postoje određene administrativne barijere koje se ogledaju u prostornim planovima, u regulacionim planovima, lokalne zajednice Tuzlanskog kantona, koje pokušavamo da sa nadležnim ministarstvima i Gradom Tuzla riješimo. I to ide, možemo reći, na jedan zadovoljavajući način - dodaje Salkić.

Kad je riječ o putu energetske tranzicije, ekolozi smatraju da smo spremni kao društvo, ali ne i kao država.

- Kod nas je problem u Federaciji što se usvajanje novog zakona o obnovljivim izvorima odgađa već godinama. On će, ustvari, omogućiti građanima, maloj privredi i privrednicima da postave fotonaponske elektrane na svoje krovove i na taj način smanje, odnosno ukinu račune za električnu energiju na period od 20 do 30 godina, kada vrate kredit. I to je problem koji imaju naše vlasti, jer gube tržište i gube monopol - navodi Žiško.

Elektroprivreda BiH, osim navedenih, ima u planu i izgradnju fotonaponske elektrane na završenim eksploatacionim poljima rudnika mrkog uglja Đurđevik, kao i izgradnju plutajućih fotonaponskih elektrana na jezeru Snježnica i jezeru Modrac.