Danas se obilježava 31. godišnjica od bitke u nekadašnjoj Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu. Prilikom dogovrenog povlačenja pripadnika JNA iz kasarne na Bistriku došlo je do vatrenog okršaja između branilaca Sarajeva i pripadnika Jugoslavenske narodne armije.

U toj bici, koju je Haški tribunal označio legitimnom vojnom operacijom, stradalo je sedam pripadnika JNA.

Izlazak kolone pripadnika JNA iz Sarajeva prethodno je dogovoren u zamjenu za puštanje na slobodu dan ranije otetog i zarobljenog predsjednika Predsjedništva Republike BiH Alije Izetbegovića na Sarajevskom aerodromu. Izetbegović je u javljanju telefonom u televizijski program kazao da on ne može doći u Sarajevu jer mu ne daju.  

Konvoj vozila JNA, pod pratnjom jedinica UNPROFOR-a, krenuo je iz komande Druge vojne oblasti na Bistriku prema Lukavici, ali je zaustavljen na Drveniji, u današnjoj ulici Hamdije Kreševljakovića.

Tog dana, prema svjedočenju generala Milutina Kukanjca, tadašnjeg komandanta Druge vojne oblasti JNA u slučaju “Dobrovoljačka”, ubijeno je šest pripadnika JNA, dok je u konvoju ukupno bio 261 pripadnik JNA. Pripadnici TO Armije RBiH tada su zarobili određeni broj vojnika JNA, koji su kasnije razmijenjeni.

Iako članovi porodica i politički predstavnici iz Republike Srpske navode da se radi o više od 40 ubijenih, 71 je ranjen, dok ih je 207 zarobljeno, general Kukanjac, koji je i rukovodio povlačenjem JNA iz Sarajeva, je pred smrt otkrio stvarni broj poginulih.

Iako događaji od 2. maja kada su gađane ključne institucije u Sarajevu nisu procesuirani, Tužilaštvo BiH pod rukovodstvom Milanka Kajganića i uputa iz Beograda podiglo je optužnicu protiv deset osoba najvišeg vojnog, policijskog i političkog vrha Armije RBiH i MUP RBiH.