DANAS JE GODIŠNJICA MASAKRA U ZAKLOPAČI KOJI NIJE KAŽNJEN: Srpske snage za manje od pola sata pobile 62 Bošnjaka, među njima i četverogodišnje dijete

Zločin u Zaklopači počinjen je i u jesen 1941. godine. Četnici kojima komandovao Jezdimir Dangić, u lokalnom mektebu zarobili su 80 muškaraca, žena i djece, a potom ih žive zapalili.

  • Sjećanje

  • 14. Maj 2023  14. Maj 2023

  • 4

Danas se navršila 31 godina od zločina nad civilima Zaklopače, sela kod Vlasenice, u kojem su srpske snage za manje od pola sata pobile 62 civila, a među njima petnaestero djece. 

U pohodu srpskih vojnih i paravojnih formacija na Zaklopaču, 16. maja 1992. godine, ubijene su četiri kompletne porodice. 

Familija Hodžić ostala je bez 27 svojih članova. Najmlađa žrtva imala je četiri, a najstarija 67 godina.

Samo su rijetki preživjeli zločin u Zaklopači. Jedan od njih je, tada devetogodišnji, Adel Šabanović. U ispovijesti za agenciju Anadolija, Šabanović se prisjetio kako su tog kobnog 16. maja 1992. godine, srpske snage prišle Zaklopači i zahtjevale od bošnjačkog stanovništva da preda oružje. Kako je u selu bilo samo nekoliko lovačkih pušaka, srpski vojnici su upali, pobili i poklali sve što su zatekli. 

"Iz svojih kuća gledali smo prolazak tenkova, pa i kamiona punih vojnika i municije. Komšije Srbi su nas uvjeravali da se neće ništa desiti. Ali 16. maja, u vrijeme ikindije namaza, ušla je kolona auta sa vojnicima koji su bili dobro naoružani. Ušli su u selo i ubijali koga su stigli, starce, žene i djecu. To ubijanje se desilo bez ikakvog razloga, nismo nikome smetali", ispričao je Šabanović dodajući da su "ubijali redom svakog koga su stigli, u kući, pred kućom, na njivi". 

62 mrtva tijela, nakon tri dana, srpske snage su mašinama premjestile u masovnu grobnicu.

Adel je kazao da ga je nana spasila sigurne smrti u Zaklopači, jer ga je u posljednji čas odvela u šumu. 

Nekoliko žena i djece, koji su se uspjeli sakriti, ostali su živi. 

Nakon odlaska srpskih snaga iz sela, Adel se sa nanom danima krio po pećinama oko Srebrenice. 

Bježeći od srpske vojske stigli su u Srebrenicu, tada jedinu zonu u kojoj su Bošnjaci bili slobodni. U Srebrenici je 1993. svjedočio maskrima civila, a posebno mu je u sjećanju ostalo zločin na školskom igralištu, kada je granata ispaljena sa srpskih položaja, ubila više od 70 civila. Pad Srebrenice, 11. jula 1995. godine, za Adela je bio nastavak užasnih patnji: 

"Četnici su me slali da im donosim  vodu, a potom su njom prali noževe za klanje Bošnjaka. Sjećam se da je cerada, trava i zid - sve je bilo krvavo", kazao je Adel. 

Sa 12 godina svjedočio je silovanju Bošnjakinja: 

"Noć nakon što smo prešli u slobodnu teritoriji, vidio sam veliki broj djevojaka i žena koje su u obližnjoj šumi izvršile samoubistvo", kazao je Adel Šabanović novinaru Anadolije.

Teško mu pada što je Zaklopača pusta, što su njive zarasle, kuće spaljene i što se još uvijek nije sigurno vratiti u svoj nekadašnji dom. Nije mu jasno zašto je nekoliko puta paljena zastava na šehidskom mezarju u Zaklopači.

"Osjećam se tužno i žalosno. Tu sam živio sa svojom familijom. Imao sam kuću i nekog uz sebe. Danas nemam nikoga. Samo mogu da gledam u zaraslu šumu i njive", pojadao se Šabanović.

Iako postoje brojne izjave svjedoka, do sada je Tužilaštvo BiH podiglo samo jednu optužnicu za ovaj stravični zločin.

U martu ove godine Sud BiH je prvostepenom presudom oslobodio Radomira Pantića, Nenada Vukotića, Branka Jolovića, Milomira Miloševića i Nikolu Lošića koji su bili optuženi da su 16. maja 1992. godine počinili ubistva civila u Zaklopači.

Zločin u Zaklopači počinjen je i u jesen 1941. godine. Četnici kojima komandovao Jezdimir Dangić, u lokalnom mektebu zarobili su 80 muškaraca, žena i djece, a potom ih žive zapalili.

Jezdimiru Dangiću je 1947. godine suđeno u Sarajevu. Osuđen je na smrtnu kaznu.

Mekteb u kojem se desio zločin, danas je pretvoren u džamiju. Radi se o mektebu koji je izgrađen 1886. godine, a porušen 1941. godine. Potom, obnovljen je 1988. godine, pa opet porušen 1995. godine. Ponovo je obnovljen je 2006. godine, a posljednjih godina je izgrađena i munara.

Prije 20 godina srpske snage su, osim u Zaklopači, izvršile masovne zločine nad civilima i popalile kuće u stotinama sela istočne Bosne. Zaklopača se pominje u haškim optužnicama protiv ratnih lidera bosanskih Srba, Radovana Karadžića i Ratka Mladića. Tužiteljstvo BiH pozvalao je sve preživjele, ali i lokalne Srbe koji nešto znaju, da daju iskaze o ovom zločinu.  

Komentari - Ukupno 4

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...