Obilne padavine uslovile su porast vodostaja Une i Sane. U slivovima ovih rijeka proglašeno je vanredno hidrološko stanje. I ostali vodotoci u Bosni i Hercegovini su u porastu.

Nivoi za početak obavještavanja dostignuti su na svim hidrološkim stanicama koje su definisane Federalnim operativnim planom odbrane od poplava, saopćeno je iz Agencije za vodno područje rijeke Save. Na nizvodnom dijelu toka Une prognozira se porast vodostaja, tačnije na stanicama Bosanska Krupa, Bosanska Otoka i Krušnica.

Na svim ostalim stanicama na vodnom području rijeke Save u Federaciji BiH bilježi se stagnacija i blagi porast vodostaja.

Rast vodostaja rijeka zabilježen je na svim vodomjernim stanicama u Republici Srpskoj. Vrijednosti iznad kote redovne odbrane od poplava zabilježene su na vodomjernoj stanici rijeke Une u Novom Gradu 481 centimetar, na vodomjernoj stanici rijeke Sane u Prijedoru 434 centimetra i vodomjernoj stanici rijeke Vrbas u Delibašinom selu 327 centimetra.

U porastu su i vodostaji drugih većih rijeka u slivu rijeke Save u Republici Srpskoj, ali su vrijednosti na mjernim mjestima i dalje ispod kota redovne odbrane od poplava.

S obzirom na to da je najavljen nastavak padavina, očekuje se dalji rast vodostaja, posebno u zapadnom dijelu Republike Srpske u slivu rijeka Una i Sana.

Iz "Voda Srpske" napominju da se, prema prognoznim modelima, vrh vodenog talasa na rijekama Una i Sana očekuje u noći između utorka i srijede i u srijedu ujutro, a zatim se od srijede očekuje postepeno opadanje vodostaja tih rijeka.

Direktor Republičke uprave Civilne zaštite Republike Srpske Milan Novitović rekao je Srni da nadležne službe i dalje prate situaciju u Novom Gradu, Prijedoru, Kostajnici i Kozarskoj Dubici kada je riječ o vodostajima, te da nijedan građanin neće ostati nezaštićen.

"U odnosu na juče imamo blagi porast vodostaja Une i Sane. Pratimo situaciju i dopremićemo pumpe u lokalne zajednice", rekao je Novitović, koji je jutros u Novom Gradu prisustvovao sjednici opštinskog Štaba za vanredne situacije, a nakon toga obišao područja gdje ima problema.

Novitović je dodao da se prati vodostaj Une i u Federaciji BiH, kao i situacija u Hrvatskoj.

"Spremni smo, načelnici i gradonačelnici lokalnih zajednica ponašaju se odgovorno kao i sve nadležne službe. Redovno informišemo Vladu Republike Srpske o situaciji na terenu. U fokusu jeste sliv Une i Sane, ali se prati i vodostaj Vrbasa i Bosne. Vodostaji su između redovne i vanredne odbrane", kazao je Novitović.

On je obišao i dolinu Japre, gdje je zaplavljeno osam stambenih objekata i više pomoćnih.

Vodostaj rijeke Sane naglo raste zbog čega se očekuje izlijevanje iz korita, što bi dodatno otežalo stanje u Sanskom Mostu, gdje je jučer proglašeno stanje prirodne nesreće.

Najteža situacija je u mjestima: Vrše, Neprelje, Stari Majdan,Trnova, kao i naseljima Alagića Polje i Zdena gdje su lokalni vodotoci izišli iz svojih korita i stigli do objekata, a pojedina su i poplavljena. Formirani su punktovi za interventna djelovanja, ukoliko to bude potrebno.

Situacija je sve teža u mjesnim zajednicama Srbljani, Kostela i Pokoj gdje se izlijeva Una i plavi poljoprivredna zemljišta, pomoćne i stambene objekte.

"Stanje je iz sata u sat gore, skoro kao i prošle godine, a bojim se da će biti i gore. Voda je ušla u kuću, stavljamo vreće s pijeskom i ispumpavamo vodu, da spasimo bar nešto", kazao je Adnan Jusić, mještanin Pokoja kod Bihaća.

Ekipe Civilne zaštite i Crvenog križa konstantno su na terenu, dostavljaju namirnice, vreće s pijeskom i potrebnu mehanizaciju za ispumpavanje vode iz kuća.

Na području Unsko-sanskog kantona građanima se preporučuje prokuhavanje vode za piće.

Na području Kantona Sarajevo, uslijed kišnih padavina na teritoriji općine Ilidža došlo je do porasta vodostaja svih rijeka i potoka. Stanje nije alarmantno jer su vodotoci u koritima i nije došlo do izlijevanja. Ekipe civilne zaštite prate stanje na terenu.

Situacija na području Tuzlanskog kantona je zadovoljavajuća, sve saobraćajnice su prohodne.

Na području Hercegovačko-neretvanskog kantona stanje vodostaja na hidrološkim stanicama Glavatičevo i Mostar su u porastu.

Vodostaj rijeke Save je u porastu duž cijelog svog toka kroz Posavski kanton.

Vodostaj rijeka i svih vodenih tokova na području Zeničko-dobojskog kantona je povećan sa tedencijom stagnacije.

Na području Zapadnohercegovačkog kantona, vodomjerna postaja Humac, vodostaj Trebižata jutros u osam sati iznosio je 334 cm s trendom porasta 0 cm. Od sinoć su na snazi izvanredovne mjere odbrane od poplava.

Vodostaji rijeka na području Srednjobosanskog kantona su dijelom u stagnaciji, a dijelom u porastu.

Na području Kantona 10 rijeke i potoci su u porastu, nema dojava o poplavama.

Kiša u Unsko-sanskom kantonu (USK) od jučer ponovo pada jakim intenzitetom, te su u proteklih 48 sati evidentirane 83 litre po metru kvadratnom padavina. Vremenske neprilike uslovile su dalji porast vodostaja svih rijeka iznad kritičnih nivoa, te 'prezasićenost' mnogih kanala za odvodnju oborinskih voda.

Sve to prouzrokovalo je izlijevanje vode iz riječnih korita na brojnim kritičnim tačkama, aktivaciju klizišta i prodor vode u desetke objekata u Bihaću, Sanskom Mostu, Bosanskoj Krupi i Bosanskom Petrovcu.

"Vatrogasci su u većini općina i gradova našeg kantona imali veliki broj tehničkih intervencija i drugih vrsta pomoći građanima. Jako je teško bilo i evidentirati sve te intervencije, jer su sve jedinice u Bihaću, Sanskom Mostu, Bosanskoj Krupi i Bosanskom Petrovcu gotovo cijelo vrijeme na terenu. Prilikom nekih intervencija, vatrogasci nažalost nisu ni mogli ništa učiniti zbog velike količine vode na terenu", saopćeno je iz Kantonalnog operativnog centra civilne zaštite USK.

Što se tiče Bihaća, sada su ugrožena brojna naselja, uključujući Kulen Vakuf, Pokoj, Klokot, Privilicu, Ripač, Kostela. Prema još uvijek nepotpunim i neslužbenim informacijama, poplavljeno je pedesetak stambenih i pomoćnih objekata.

Najteža situacija je i dalje u okolini Kulen Vakufa, s obzirom da je zbog izlijevanje vode onemogućen i saobraćaj na putnim pravcima Kulen Vakuf - Martin Brod, Kulen Vakuf - Klisa i Orašac - Ćelije.

Spasilački timovi Službe civilne zaštite Grada Bihaća od jučer su imali nekoliko intervencija i evukauacija osoba koje su bile ostale odsječene od naselja. Sve raspoložive nadležne službe i spasilački timovi su danonoćno na terenu, a više zvaničnih informacija bit će dostupno u toku dana.

Zbog intenzivnih padavina za područje Bihaća izdato je narandžasto upozorenje, a očekivana količina padavina je između 30 i 50, lokalno do 70 litara po metru kvadratnom.

Porast vodostaja rijeke Save za sada ne stvara probleme na području Brčko distrikta i ne postoji rizik od plavljenja kritičnih područja. Vodostaj na uzvodnim mjernim stanicama je u porastu te je na vodomjernoj stanici u Šamcu zabilježen 381 cm vodostaj rijeke Save, dok je u Županji izmjeren 571 cm.

Kapetan Kapetanije Brčko distrikta Mladen Rogić rekao je da trenutno nema opasnosti za građane i njihova materijalna dobra.

Vodostaji Vrbasa i Vrbanje na području banjalučke regije također su u porastu.

Dragan Babić, šef Odsjeka poslova Civilne zaštite Banjaluka, izjavio je za BHRT da je stanje na tom području za sada pod kontrolom.

Kako je rekao, timovi su u pripravnosti.

"Povećan je dotok vode u Hidrocentralu, ali mi to stalno pratimo, amortizujemo, kontrolišemo da ne bi došlo do nekog izlijevanja", rekao je Babić.

Sve rijeke na području Semberije su u riječnim koritima, daleko ispod kota redovne odbrane od poplava i za sada nema opasnosti od njihovog izlivanja, objavljeno je na sajtu grada Bijeljine.

Vodostaj rijeke Drine je u stagnaciji u protekla 24 časa, a jutros u 6.00 časova na vodomjernoj stanici Radalj iznosio je 231 centimetar. Redovna odbrana od poplava rijeke Drine na području Semberije uvodi se kada vodostaj na vodomjernoj stanici Radalj dostigne kotu od 450 centimetara.

Vodostaj rijeke Save u 6.00 časova na vodomjernoj stanici Jamena iznosio je 714 centimetara i u protekla 24 časa u porastu je za 88 centimetara. Granica redovne odbrane od poplava je kada vodostaj rijeke Save na vodomjernoj stanici Jamena dostigne kotu od 970 centimetara.

Vodostaji ostalih manjih vodotoka Janje, Gnjice, Lukavca su u granicama normale.

Civilna zaštita najavila je nastavak praćenja i obilaska područja uz riječne vodotoke i po potrebi preduzimanje i drugih mjera iz Plana zaštite i spasavanja od poplava.

Vodostaji svih rijeka u Zeničko-dobojskom kantonu su u porastu, ali još uvijek nigdje nije došlo do izlijevanja iz korita, izjavio je direktor Kantonalne uprave Civilne zaštite ZDK Džavid Aličić.

"Usljed kiše koja je padala proteklih dana, vodostaj rijeka postepeno raste, ali je još uvijek ispod nivoa obaviještenja opasnosti od poplava", kazao je Aličić.

Kiša trenutno ne pada, ali i prognostički model koji je za potrebe Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine, odnosno Operativno-komunikacijskog centra BiH 112 sačinio Centar za koordinaciju i odgovor na nesreće Evropske komisije (ERCC), ukazuju da na području ovog kantona ne bi trebalo ni biti većih padavina.

Nije bilo ni dojava o kilizištima, a svi su putevi prohodni.

Vodostaj Une u Kostajnici jutros u osam sati iznosio je 438 centimetara, što je za oko pola metra više nego prethodnog dana.

Portparol opštine Aleksandar Pašić rekao je Srni da je vodostaj tokom protekle noći blago rastao. Prema njegovim riječima, u Ulici Ranka Šipke voda se približila objektima.

U Kostajnici su od juče na snazi vanredne mjere odbrane od poplava i sve službe, javna preduzeća i ustanove su u stanju pripravnosti.

Rijeka Bosna u Doboju ima tendenciju rasta, ali je i dalje ispod kote redovne odbrane od poplava, podaci su Republičkog hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske.

Prema tim podacima, nivo Bosne jutros u 7.30 iznosio je 139 centimetara, u dva sata bio je 112 centimetara, a u jedan 104 centimetra.

Nulta kota vodostaja Bosne za Doboj iznosi 137 centimetara. Visina kote redovne odbrane od poplava u Doboju je 300, a vanredne 450 centimetara.

(Agencije)