Društvo
GORDAN AKRAP: "Važno je iz Mostara i BiH odaslati smjernice zašto su Balkanu potrebne transatlantske integracije"
Prije 12 min0
Pomoć ugroženim poljoprivrednicima izostajala je i ranije.
Ekonomija
19. Maj 2023
1
Enromne količine padavina snažnog intenziteta napravile su veliku štetu u Hercegovini. Stradaju usjevi i brojne poljoprivredne kulture. Najgore su, zasad, prošli proizvođači ranog voća, sorti poput trešnje i jagode. Ono malo što je rodilo, lošeg je kvaliteta i gotovo neupotrebljivo.
Grane povijene pod plodovima, ali kakvim... Trulim, ispucalim, ucrvanim. Prve, odnosno rane su trešnje ove godine poharale kiše.
“Mislim da ništa neće biti od ovih ranih trešanja. To je ili popucalo ili struhlo od prevelike količine vode”, kaže poljoprivrednica Jasmina Ćušić.
U trgovini trešanja i nema. Mogu se, od ranih sorti voćki koje se u Hercegovini uzgajaju, naći jagode – no i na njih su vremenske prilike ostavile traga.
“Jagode su otišle na trećinu uroda, dvije trećine su propale. Još su kod nas organske, pa im je još skraćen rok trajanja... Ova godina je baš izazovna i biće teško”, dodaje Jasmina za Federalnu televiziju.
Gubici su neizbježni. Toliki da, upozorava struka, poljoprivredni proizvođači neće moći uredno servisirati svoje obaveze. Istrošili su se već bili – na rezidbu, prihranjivanje, i slično. A sad na trešnji, recimo, nema dobiti, a opet ima troškova.
“Pojavila se dodatna tehnička mjera – uklanjanje ispucalih, mumificiranih plodova koji su opasnost da trulež dospije na voćke”, ističe Ahmed Džubur, profesor na Agromediteranskom fakultetu UNMO.
Profesor Džubur smatra da rješenja ima, barem da se gubici poljoprivrednim proizvođačima ublaže. Predlaže proglašenje elementarne nepogode, onda i procjenu štete.
“Kad se uvtrdi šteta, onda se reaguje, kao što rade normalne, odgovorne države.”
Pomoć ugroženim poljoprivrednicima izostajala je i ranije. Samo u posljednjih pet godina tri su prošle s velikim padavinama, mrazovima, vjetrovima... Štetu niko nije brojio, niko nije naplatio. Ni s poticajima nije stanje bolje. S federalnog nivoa se, naprimjer, za cjelokupnu biljnu proizvodnju, koja podrazumijeva i voćarstvo i povrtlarstvo i ljekovito bilje i još mnogo toga izdvaja nešto više od 20 miliona maraka. Za razliku od, recimo, proizvodnje isključivo kravljeg mlijeka na što idu 53 miliona maraka. Proizvođači poput Jasmine koja se godinama bavi ekološkim uzgojem desetine kultura, pomoć ne očekuje.
“Niti šta tražim, niti išta dobijam. Iskreno se nadam da neću doći u tu situaciju da tražim nešto”, zaključuje Jasmina Ćušić.
Društvo
GORDAN AKRAP: "Važno je iz Mostara i BiH odaslati smjernice zašto su Balkanu potrebne transatlantske integracije"
Prije 12 min0
Svijet
LIDER IZRAELSKE OPOZICIJE: Lapid traži Netanyahuovu ostavku zbog "izraelske sigurnosti"
Prije 12 min0
Vijesti
GLAVNI PUTINOV OBAVJEŠTAJAC: Nikolaj Patrušev napao rezoluciju o genocidu u Srebrenici
Prije 17 min0
Vijesti
ZLATKO LAGUMDŽIJA POTVRDIO ODLAGANJE SJEDNICE: Evo kada se očekuje glasanje o rezoluciji o Srebrenici
Prije 24 min0
Ekonomija
LOVA DO KROVA: Raste poslovno carstvo Adnana Smailbegovića, broj zaposlenih porastao na...
24. Apr. 20240
Ekonomija
VELIKA NJEMAČKA INVESTICIJA U DODIKOVOM RODNOM KRAJU: Na otvaranje fabrike stigao politički vrh Republike Srpske... (FOTO)
23. Apr. 20241
Ekonomija
FINANSIJSKA DRAMA MANJEG BH. ENTITETA: Vladi RS fali 500 miliona KM, teško ide prodaja obveznica
Prije 8h2
Ekonomija
RADOVI NEĆE BITI PREKIDANI: Euro-Asfaltu 144 miliona KM za nastavak velikog projekta
Prije 10h1
trenutak ...
Komentari - Ukupno 1
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.