Nova masivna kampanja kojom se poziva da se ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu sudi za ratne zločine, predstavlja eskalaciju zahtjeva za pravdom za narod Ukrajine. Već je 2 miliona potpisalo peticiju kojom se traži podizanje optužnice protiv Putina.

Uoči summita BRICS-a (naziv za grupu zemalja koju čine Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južna Afrika, a koje od 2006. nastoje razvijati gospodarsku i političku saradnju te stvaranjem finansijskih i drugih institucija zajednički djelovati na svjetskom tržištu, op.a.) u augustu, koji će se održati u Johannesburgu, više od pola miliona ljudi već je pozvalo južnoafričke vlasti da Putina strpaju u zatvor ako sleti u tu zemlju.

Do ovog pritiska javnosti dolazi u trenutku kada su evropski čelnici na sastanku u Reykjavíku intenzivirali svoj poziv na koordiniranu međuvladinu akciju kako bi se pronašao način da se Putin kazni za svoje zločine, navodi u svojoj analizi za The Guardian nekadašnji britanski premijer Gordon Brown, laburist koji je stolovao u Downing Streetu od 2007. do 2010. godine.

Nedavno izdavanje uhidbenog naloga za ruskog čelnika od strane Međunarodnog kaznenog suda (ICC) zbog njegove uloge nadgledanja otmica i deportacija ukrajinske djece u Rusiju, razlog je zašto Putin sada može biti uhićen na tlu bilo koje zemlje koja je potpisala statut suda.

Udar iz JAR-a

Rusija je, podsjeća autor, uzvratila izdavanjem naloga za uhićenje britanskog tužitelja ICC-a, Karima Khana, u atmosferi rastuće konfrontacije između Rusije i zapadnih saveznika Ukrajine. Rusija ostaje nepokolebljiva u odluci da Putin sudjeluje na summitu BRICS-a, no posebno povjerenstvo južnoafričke vlade, koje je osnovao južnoafrički predsjednik Cyril Ramaphosa, zaključilo je da bi njegovo prisustvo kršilo ne samo međunarodno pravo, već i zakone Južne Afrike, te se savjetuje da Putin da ne prisustvuje sastanku čelnika 5 zemalja.

Ova južnoafrička akcija važna je jer se u travnju vrhovno tijelo za donošenje odluka vladajuće socijaldemokratske stranke Afrički nacionalni kongres (ANC) žalilo na "nejednaku" i "često selektivnu primjenu međunarodnog prava". Ramaphosa je ranije izvijestio da je ANC odlučio povući Južnu Afriku iz članstva suda, no to je naknadno negirano kao "pogreška u komentaru" i potvrđeno je da će Južna Afrika i nadalje poštovati svoje obveze.

Kampanja za hapšenje Putina poklapa se sa značajnim trenutkom u ratu, u kojem se ukrajinska vojska, navodi Gordon Brown, priprema za očekivanu protuofenzivu osmišljenu na način da Kijev ponovo preuzme kontrolu nad pravcima prema Krimu. Kampanja za hapšenje Putina uz očekivani vojni protuudar stvara dodatni pritisak na ruskog vođu i njegove klike, koji sada znaju da su ‘persone non grata‘ na većini kontinenata te da mogu biti uhićeni ako će putovati izvan Rusije.

Pitanje tribunala

Kako je ustvrdila ukrajinska dobitnica Nobelove nagrade za mir Oleksandra Matvijčuk, to bi moglo natjerati Putinove generale da dvaput razmisle o izvršavanju budućih naredbi za počinjenje ratnih zločina.

Ranije ove godine, istražitelji ICC-a iznijeli su svoj prvi skup dokaza koji opravdavaju hapšenja, potvrđujući da je Rusija otela tisuće ukrajinske djece. No, to je, kako navodi Brown, samo početak, a daljnje optužbe tek slijede. Činovi silovanja, mučenja, sakaćenja i neselektivnog bombardiranja nedužnih civila među ratnim su zločinima i zločinima protiv čovječnosti koji se sada istražuju.

Pitanje je, pak, koja će od optužbi najizglednije uspjeti rezultirati osuđujućom presudom. Naime, dokazi za ratne zločine moraju se prikupiti na način koji Putina direktno povezuje s djelima brutalnosti, a to uključuje detaljnu istragu koja bi mogla potrajati godinama.

Ipak, optužba za agresiju je dokaziva pozivanjem na jasne dokaze o odlukama da se okupira ukrajinski teritorij. Iako ICC nema ovlasti optužiti Putina za ovaj temeljni zločin, to bi mogao učiniti poseban sud i to po uzoru na sud uspostavljen za suđenje nacističkim ratnim zločincima u Nürnbergu.

Ili suočavanje s mogućim uhićenjem ili iskazivanje straha

Prošle je sedmice predsjednica Evropske komisije, Ursula von der Leyen, iskoristila sastanak Vijeća Evrope kako bi intenzivirala svoj poziv za specijalan sud koji će suditi za ruski zločin agresije, navodeći dvije mogućnosti uspostave - sud utemeljen na multilateralnom ugovoru prema kojem skupina zemalja poput Vijeća Evrope pristaje djelovati jedinstveno, ili poseban hibridni sud utemeljen i na zločinu agresije u Ukrajini i na međunarodnom pravu.

Takav sud, na čije bi osnivanje Rusija stavila veto u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda, mogao bi biti imenovan većinom glasova od 193 člana Opće skupštine UN-a, koja bi mogla optužiti Putina za da je započeo s planiranjem invazije na Ukrajinu još 2014. godine, kada su se njegove vojne snage iskrcale na Krim.

Što god se dogodilo, august će predstavljati račvanje puteva - ili će Putin prisustvovati summitu BRICS-a, riskirajući pritom uhićenje, ili će svojim nedolaskom pokazati da strahuje od hapšenja. Bez obzira na ishod, crta će biti prijeđena.

Iduća faza kampanje za smještanje Putina iza rešetaka tada će zahtijevati američki angažman. Predsjednik SAD-a Joe Biden izjavio je da podržava Putinovo hapšenje, ali Washington još uvijek izbjegava osnivanje posebnog suda. SAD treba podsjetiti, zaključuje Brown u svojoj analizi, da nije dovoljno željeti ostvariti ciljeve - mora se željeti doći do sredstva za to, prenosi Jutarnji list.