Predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan imenovao je u subotu nove ministre, a vjerovatno najveće iznenađenje odnosi se na ministarstvo vanjskih poslova koje nakon dugo godina neće predvoditi Mevlut Cavusoglu.

Cavusoglu koji je ovu funkciju obavljao još od 2014. godine postao je dobro poznato ime kako u turskoj tako i u svjetskoj politici. S obzirom na to da je bio jedan od najvjernijih Erdoganovih kadrova, mnoge je iznenadila činjenica da Cavusoglu neće nastaviti svoj mandat na čelu Ministarstva vanjskih poslova Turske. Dok će nastavak njegovog političkog puta biti poznat vjerovatno u narednim mjesecima, Erdogan je donio odluku kako će Cavusoglua na ovoj važnoj funkciji za Tursku naslijediti nekadašnji šef Nacionalne obavještajne službe Hakan Fidan.

Ko je Hakan Fidan?

Novi šef diplomatije rođen je u Ankari 1968. godine, a veliki dio svoje karijere proveo je upravo u vojnom sektoru.

Naime, od 1986. do 2001. godine, Fidan je služio kao podoficir u Oružanim snagama Turske.

"Obuku je prošao u Borbenoj školi kopnene vojske i Školi jezika kopnene vojske. Dobrovoljno je 2001. godine napustio vojnu službu i diplomirao menadžment i političke nauke na Univerzitetskom koledžu Maryland u Sjedinjenim Američkim Državama. Svoje studije nastavio je u Beču, Ženevi te Londonu", piše Cumhuriyet.

Nakon akademske karijere, Fidan se ponovno posvetio vojno-političkim poslovima. Tokom 2003. godine, imenova je za predsjednika Turske uprave za saradnju i razvoj (TIKA), a 2008. godine bio je i član Upravnog odbora Međunarodne agencije za atomsku energiju. U međuvremenu, Fidan je radio i kao član NATO štaba za brzu reakciju koji je smješten u Njemačkoj, ali i kao konsultant u diplomatskoj mreži Turske.

Međutim, za Fidana pravi politički posao počinje zapravo 2007. godine kada ga je Recep Tayyip Erdogan imenovao za svog savjetnika za vanjsku politiku. Da je turski predsjednik imao veliko povjerenje u Fidana dovoljno govori i činjenica kako je u javnosti uvijek o njemu pričao u superlativima.

"On je moj čuvar tajni. On je čuvar državnih tajni. Fidan je veoma dobro obučen birokrata", rekao je Erdogan jednom za njega.

Obavještajna karijera

Nakon što je postao Erdoganov čovjek od povjerenja, predsjednik Turske kroz karijeru mu je dodjeljivao brojne "neugodne" zadatke. Između ostalog, Fidan je 2009. godine učestvovao u pregovorima sa predstavnicima Kurdistanske radničke partije (PKK) u Oslu 2009. godine te je razgovarao i sa šefom PKK-a Abdullahom Ocalanom koji se nalazi u doživotnom pritvoru u zatvoru na otoku Imrali.

Već 2010. godine, Erdogan imenuje Fidana na čelu Nacionalne obavještajne službe Turske te mu samim tim šalje poruku kako ga itekako cijeni.

"Tokom svog mandata na čelu obavještajne službe Fidan je učestvovao u mnogim kontroverznim procesima, posebno u pokušaju državnog udara u Turskoj. Njegov dolazak na čelo obavještajne službe naročito je zasmetao Izraelu koji je tada saopćio kako je njegovo imenovanje alarmantan razvoj događaja te da Fidan sarađuje sa Iranom", pišu turski mediji.

Tokom karijere u obavještajnoj službi, Fidan je radio na povećavanju aktivnosti Turske u borbit protiv terorizma u Siriji i Iraku.

"Učestvujući u gotovo svim inostranim putovanjima predsjednika Erdogana, Fidan je također blisko sarađivao sa šefom turske diplomatije Mevlutom Cavusogluom i ministrom odbrane Hulusijem Akarom. Također, Fidan je u svojoj karijeri učestvovao i u normalizaciji odnosa Sirije i Turske te je predstvljao delegaciju koja je obavila razgovore sa sirijskim zvaničnicima nakon dugo godina zahlađenja u odnosima", navodi Cumhuriyet.

Kada je riječ o odnosima Fidana sa susjednim zemljama, mnogo se govorilo o tome kako je Fidan njegovao odnose sa komandantom Islamske revolucionarne garde Irana Qasemom Soleimanijem.

Iranske veze

Još 2020. godine, organizacija Nordic Monitor pisala je o tome kako se Fidan sastao sa Soleimanijem u Teheranu 2014. godine.

"Bilo je to na marginama posjete tadašnjeg premijera, a sada predsjednika Turske Recepa Tayyipa Erdogana u Iranu. Sastanak Fidana sa Soleimanijem nije bio u zvaničnom rasporedu Erdoganove posjete", navodi se.

Interesantno, kada je Soleimani ubijen, izraelski mediji bliski tadašnjem, ali i aktuelnom premijeru Izraela Benjaminu Netanyahuu govorili su o tome kako je nakon Soleimanija na "listi za odstrel" upravo Hakan Fidan.

"Nakon što je Qasem Soleimani sahranjen, sada je vrijeme da se fokusiramo na njegovog blizanca Hakana Fidana", navodi se u tadašnjem tekstu izraelskog lista Makor Rishon.

Iako se o Fidanu, baš kao i o svakom dobrom obavještajcu, može naći jako malo podataka koji govore detaljno o njegovoj karijeri, evidentno je kako uživa veliko povjerenje turskog predsjednika.

Već duže od deceniju, Erdoganov "čuvar tajni" predstavlja jednog od njegovih najvažnijih saradnika, a uzevši u obzir geopolitički položaj Turske u vremenima zahlađenja odnosa između Zapada i Istoka, čini se kako Erdogan upravo u Fidanu vidi osobu koja će kroz diplomatiju na najefikasniji način provoditi zacrtane ciljeve Recepa Tayyipa Erdogana.