Formiranjem radne grupe napravljen je prvi korak ka izmjeni Izbornog zakona. Međutim, politički odnos snaga je takav da nije dovoljan samo konsenzus unutar vladajuće koalicije. Da bi se cijeli proces doveo do kraja, prijedlog reforme izbornog zakonodavstva trebat će usuglasiti i s opozicionim strankama. Najjača od njih je SDA.

Poznato je kako predstavnici Srba nisu posebno zainteresirani za izmjene Izbornog zakona, stoga je u cijeloj priči najvažniji dogovor između bošnjačke i hrvatske strane.

„Odnosno da se implementiraju sve presude i Europskog suda za ljudska prva i Ustavnog suda BiH. Iz jednog prostog razloga zato što će se SDA ponašati kao jedna nekonstruktivna oporba. Oni neće pristati na bilo kakve izmjene koje ne bi dodatno slabile ulogu i poziciju konstitutivnih naroda“, kazao je za RTV HB novinar Zoran Krešić, medijska perjanica Čovićevog HDZ-a.

Polazna tačka za daljnje pregovore mogli bi biti prijedlozi o kojima se raspravljalo na pregovorima u Neumu prošle godine.

„Jedna stvar koja može biti prepreka za izmjene Izbornog zakona je sastav Kluba Bošnjaka u državnom Domu naroda. Jer znamo da tamo iz stranaka Osmorke sjedi samo jedan izaslanik“, kazao je Čovićev beogradski ekspert, Milan Sitarski iz Instituta za društveno-politička istraživanja.

Unatoč dobrim odnosima unutar vladajuće koalicije, teško je prejudicirati kada će biti postignut konačan dogovor oko reforme izbornog zakonodavstva.

„Konsenzus unutar vladajuće koalicije nije dovoljan da bi se proces izmjena Izbornog zakona doveo do kraja. Članovi radne skupine treba dati vremena da prvo formuliraju prijedloge i usuglase ih, a onda da ih usuglašavaju s onim strankama koje nisu članice vladajuće koalicije“, dodaje Sitarski.