Predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik, nakon sastanka koji je sazvao povodom najnovijih poteza Ustavnog suda BiH da mijenja svoja pravila koja se tiču odlučivanja, ocijenio je da je to antiustavno i antidejtonsko ponašanje tog suda. 

Dodik je kazao da je dio "podmuklog plana urušavanja Republike Srpske". 

"On na ovaj način ruši odluku o konstitutivnosti naroda, koju je sam donio. Ustavni sud se ponaša bahato, antisrpski, želi da Srbe isključi iz procesa odlučivanja kako je to predviđeno Ustavom. Ustavni sud je pogazio i svoja Pravila, tako što je mimo njih donio odluku juče. Mora da prisustvuje bar jedan sudija iz RS. U ovom slučaju nije bilo nijednog sudije iz RS. Što govori o njihovoj nervozi, sa su spremni da pod bilo kakvim okolnostima idu da degradiraju Srpsku. Nama su dali priliku da se osvijestimo i preduzmemo mjere na dejtonskoj zaštiti Republike Srpske", rekao je Dodik. 

Ustavni sud je nazvao neustavnom institucijom na nivou BiH i da ga treba dovesti u okvire kako to hoće zakonodavstvo u RS i BiH. 

"Zaključili smo da tražimo da do petka u 12 sati Ustavni sud BiH poništi svoju jučerašnju odluku. Da ukine, ne da suspenduje. I da donese odluku da neće odlučivati po bilo kom pitanju sve dok se ne donese zakon o Ustavnom sudu BiH. Ukoliko to ne bude u petak do 12, mi smo dogovorili sljedeće: Predsjednik RS će danas zatražiti mišljenje Ustavnog suda RS o nastaloj situaciji. I preporučiti pravni slijed ponašanja. Odmah nakon toga biće posebna sjednica NSRS u idući utorak. Na njoj će biti usvojen zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH na prostoru RS i o bezbjednosnoj i pravoj zaštiti lica ako bi organi BiH pokrenuli pitanje, ono na šta oni igraju, da je neprovođenje odluka Ustavnog suda BiH krivično djelo", rekao je Dodik. 

Druga odluka koju bi NSRS mogla da donese jeste da u formi prijedloga iz RS usvoji zakon o Ustavnom sudu BiH i hitno ga dostavi na odlučivanje PS BiH. 

"Treća stvar jeste donošenje odluku o pokretanju usvajanja novog ustava RS u oku od 90 dana. Narodna skupština će donijeti zaključak da potvrđuje sve ranije stavove koja se odnose na pitanja Dejtona, Ustava BiH, neustavnog ponašanja Ustavnog suda BiH i antidejtonskog ponašanja visokog predstavnika. Ova odluka juče liči na onu iz 1991. kada je parlament donio odluku da Muslimani i Hrvati donose odluke mimo Srba. Znamo šta je bilo nakon toga. Ali, nakon naših odluka to se neće desiti. Političkim sredstvima ćemo zaštititi naša prava. To ne znači naš izlazak iz BiH, nego povratak u dejtonsku BiH, onako kako to piše. Priča o ovome je priprema da se Srpskoj otme imovina", rekao je Dodik. 

Tvrdi da ima informacije da iza ovoga stoji užurbanost američkog i britanskog ambasadora u BiH, ali da ne stoji Evropska komisija. Ipak, ako do petka ne budu ispoštovani zahtjevi iz Banjaluke, Dodik je poručio da će i njih smatrati saučesnicima. 

Još je naglasio da je ovo istorijski trenutak za RS, te ponovo pokrenu priču o mogućem preuzimanju zaposlenih iz RS u institucijama BiH, u smislu da im se u RS nađe novac za plate. 

Današnjem sastanku koji je sazvao Dodik prisustvovali su  lideri US Nenad Stevandić, NPS Darko Banjac, SP Petar Đokić, SPS Goran Selak i NDP Bojan Šapurić. 

Lideri i predstavnici opozicionih stranaka u Republici Srpskoj ignorisali su poziv na sastanak, dok se neki, poput Branislav Borenovića, nalaze na službenom putu izvan BiH. 

Šta je povod "pobuni" režima u RS-u?

Podsjetimo, na vandrednoj sjednici, Ustavni sud je izbrisao član koji je propisavao da sjednicama na kojima se odlučuje o pitanjima ustavnosti zakona, moraju prisustvovati najmanje jedan sudija iz Republike Srpske i tri sudije iz Federacije BiH.

To znači da će plenarne sjednice ubuduće moći da budu održane i ako u Ustavnom sudu BiH ne bude nijednog sudije iz Republike Srpske, navodi Radio Slobodna Evropa.

Od devet sudija Ustavnog suda BiH, četiri imenuje donji dom parlamenta Federacije BiH (u praksi, po dva Bošnjaka i Hrvata), a dva Skupština Republike Srpske (u praksi, dva Srbina). Tri sudije imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava iz Strazbura i to su stranci koji ne mogu biti državljani susjednih zemalja.