Nikada jači udari iz bh. entiteta RS na vrlo važne i značajne institucije u BiH.

Počelo je sa OHR-om, a onda je Dodik krenuo u obračun sa Ustavnim sudom BiH. Naime, nakon što je sud uslovio rokom da povuče odluku koja mu ne odgovora, a Ustavni sud ga ignorisao, zakazana je sjednica NSRS-a već za narednu sedmicu s ciljem da bude usvojen zakon o neprovođenju odluka Ustavnog suda BiH.

Ovakve poteze mnogi su okarakterisali kao najteži udar na ovu instituciju. Upozorenja o opasnosti ovakvih politika urušavanja ustavnopravnog poretka su brojna, ali potezi OHR-a i Tužilaštva BiH izostaju.

Godinama vlasti Republike Srpske ne poštuju odluke Ustavnog suda BiH. Primjer je i konstantno proslavljanje neustavnog Dana RS-a, ali i proglašavanje djelovanja Ustavnog suda BiH antidejtonskim. Zbog toga što Ustavni sud nije povukao odluku da sjednica može biti održana i bez učešća sudija iz RS-a, vlasti ovog entiteta najavljuju donošenje Zakona o neprovođenju odluka Ustavnog suda. Kolegij o utvrđivanju termina i dnevnog reda najavljen za ponedjeljak.

"Ova odluka koju je Ustavni sud donio prije par dana, vezanu za izmjene pravila, gdje oni kažu da više nije potrebno da imate sudiju koji dolazi iz Republike Srpske, time šalju poruku da im ne treba 49 odsto BiH, da im ne trebaju Srbi. Mi dajemo naš odgovor, na odluke koje je donio Ustavni sud, a to su da će predlagači te sjednici biti predsjednik Republike Srpske, član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, kao i Vlada Republike Srpske, te Narodna skupština Srpske", poručio je Radovan Višković, premijer RS-a (SNSD).

Jasnu poruku poslali su iz Ureda Evropske unije u BiH, podsjećajući da je odluka o dodjeljivanju kandidatskog statusa našoj zemlji donesena uz razumijevanje da se preuzmu konkretni koraci.

Integritet Ustavnog suda BiH, kao najviše sudske instance u BiH, treba biti zaštićen, a njegove odluke o svim pitanjima treba poštovati. Bilo kakav pritisak na Ustavni sud je neprihvatljiv.

A prema članu 6. Ustava BiH Narodna skupština RS treba da imenuje dvoje sudija iz reda srpskog naroda, a Federalni parlament dva Bošnjaka i dva Hrvata. Pošto su dvoje sudija iz Republike Srpske penzionisani, Dodiku je sporno da se odluke donose bez njih, a o imenovanjima novih ni riječi. Zbog toga oštre reakcije na politiku Republike Srpske od ambasada Velike Britanije i SAD-a.

Pored kritike na zaključke koje se tiču Ustavnog suda Ambasada SAD-a reagirala je i na odluku o izbacivanju odluka OHR-a iz službenog glasnika RS-a.

Aneks 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma obavezuje sve potpisnice, uključujući i Republiku Srpsku da u potpunosti sarađuju sa visokimpredstavnikom. Nikakva politička retorika ili izmjene entitetskih zakona ne mogu poništiti ove obaveze. Dodik blokira donošenje odluka na državnom nivou, odbija učešće u procesima na državnom nivou i vrši pritisak na zvaničnike da se povuku iz državnih institucija. A onda se žali da Srbi nisu dio procesa donošenja odluka. Ovo je licemjerno i destabilizirajuće.

Liderstvo Republike Srpske je namjerno pokušalo da onemogući funkcionalnost i nepristrasnost Suda, odbilo da imenuje sudiju iz Republike Srpske i iznova stavilo imenovanje sudije pod politički pritisak. Koraci koje je Sud poduzeo da bi osigurao svoju funkcionalnost uprkos ovim blokadama su neophodni i direktan rezultat djelovanja Narodne skupštine Republike Srpske, saopšteno je iz Ambasade Velike Britanije.

I domaći političari upozoravaju na opasnost ovakvih retorika, planova i odluka. Nakon osude iz SDA i član Predsjedništva BiH, Denis Bećirović, poziva nadležne da djeluju, ali i da Evropska unija uvede Dodiku sankcije po uzoru na Veliku Britaniju i SAD.

Pozivam visokog predstavnika u BiH da konačno sankcionira Milorada Dodika zbog njegovog kontinuiranog antidejtonskog i antiustavnog djelovanja. Pozivam i Tužilaštvo BiH da u okviru svoje nadležnosti pokrene pitanje krivične odgovornosti Milorada Dodika zbog počinjenja krivičnog djela protiv integriteta Bosne i Hercegovine, odnosno napada na ustavni poredak.

Iz Tužilaštva BiH kratak odgovor. Prate dešavanja koja bi mogla imati elemente krivičnih djela iz njihove nadležnosti, a OHR ovaj put bez odgovora, iako su godinama unazad konstantno podsjećali vlasti u RS-u da su odluke Ustavnog suda obavezujuće. A osim neprovođenja odluka, u RS-u žele i novi Zakon o Ustavnom sudu BiH. Težnja je da međunarodne sudije koje imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava napuste svoje funkcije. To traži i Evropska unija, ali nakon što za to budu ostvareni uslovi.

"Ustavni sud mora prvo doći u taj nivo produktivnosti da se njegove odluke više ne preispituju što jeste primarni cilj Ustavnoga suda njegove odluke su konačne i obavezujuće. Mi imamo praksu u Bosni i Hercegovini da se konstantno derogiraju te odluke da se ne poštivaju", navodi Haris Plakalo, generalni sekretar Evropskog pokreta u BiH.

Konkretni potezi za sprečavanje potpunog kraha ustavnopravnog poretka BiH izostaju, a izostaje i želja da nedostajuće sudije budu imenovane i da Sud radi u punom kapacitetu. Funkcionalan rad vremenom bi doveo do rješavanja pitanja međunarodnih sudija, ali i do napretka BiH na putu ka EU, mada konstantno svjedočimo suprotnom.