Piše: Darko OMERAGIĆ

Dobra ideja da se gasno tržišta Bosne i Hercegovine reguliše državnim zakonom o gasu zaustavljena je već na prvom koraku odbijanjem Vijeća ministara BiH da postupi po zaključku Predsjedništva BiH i da u roku od 60 dana Parlamentarnoj skupštini BiH na razmatranje i usvajanje dostavi dostavi ovaj važan zakon. Tako se Vijeće ministara BiH početkom juna oglušilo o hitne apele stručnjaka za energetiku u BiH, kao i Energetske zajednice koji su bili složni u tome da je najbolji okvir za stvaranje energetske sigurnosti i postizanje energetske nezavisnosti upravo regulisanje ovog pitanja na državnom nivou, kao što to čini svaka normalna zemlja na svijetu.

Koalicioni partneri na državnom nivou su, zasad, ovu temu gurnuli pod sto pod krinkom da je najbolje ne razgovarati o temama oko kojih ne postoji koncenzus, što je inače praksa koju primjenjuju na svim nivoima vlasti u BiH zarad “mira u kući” i održavanja neprincipijelnih koalicija na vlasti.

ŽELE GAS, ALI NE I UREĐENO TRŽIŠTE

Poruka vlasti u BiH da žele gasne interkonekcije, ali da ne žele uređeno tržište je jako loša i ostavlja prostor za svaštarenje. I dok se cijeli svijet uspješno bori s prestankom zavisnosti od ruskog gasa, Bosna i Hercegovina se gasom i dalje snabdbijeva samo iz jednog izvora – ruskog. I sada to najavom izgradnje Nove istočne interkonekcije želi “pojačati” kako bi ruski gas u BiH dolazio kroz dvije cijevi.

I dok se na nivou države ne dešava ništa u Sarajevu je na pomolu nešto novo. Stručnjak za energetiku i aktuelni kantonalni ministar komunalne privrede, infrastrukture i prostornog uređenja Almir Bečarević za “Slobodnu Bosnu” je otkrio šta Kanton Sarajevo radi kako bi se umanjila šteta koju je prouzrokovao rast cijena gasa i kako bi se smanjila ovisnost Kantona Sarajevo o ruskom gasu, a ovom prilikom je govorio i o propuštenoj prilici da se pitanje energetske sigurnosti reguliše na državnom nivou.

"Prvi korak ka stvaranju energetske neovisnosti Kantona Sarajevo je projekat koji će se raditi u saradnji sa EBRD, a to je energetski hub u Butilama. Energetski hub je sveobuhvatan projekat koji podrazumijeva proizvodnju toplotne energije iz otpadnih voda i električne energije iz otpadnog mulja. 

Kada je riječ o prvom projektu, na postrojenju Butile instalirat će se toplotne pumpe koje će koristiti otpadnu vodu za proizvodnju toplotne energije koja će se u sistemu Toplana koristiti kao zamjenski energent za uvozni energent-plin.

Kanton Sarajevo bi se realizacijom ovog projekta uključio u evropske trendove koji podrazumijevaju energetsku neovisnost postupnim isključivanjem ruskog prirodnog gasa kao uvoznog energenta, a koji je bio potreban u sistemu rada Toplana Sarajevo. Projekat snažno podržava i delegacija EU u Sarajevu, te bi aktivnostima EBRD-a i delegacije EU kroz potporu projektu KS aplicirao za grant sredstva u visini 15 miliona eura kod WBIF-a čime bi se doprinijelo još većoj isplativosti projekta koji je procijenjen na 50 miliona eura. U današnjem vremenu sve zemlje u Evropi svu pažnju poklanjaju stvaranju uslova kojim bi se smanjila upotreba ruskog gasa, a sa druge strane sva nedavna dešavanja u energetskom sektoru Evrope doprinijela su da svaka zemlja razmišlja o svojoj energetskoj budućnosti i kako doći do krajnjeg cilja, a to je energetska nezavisnost", rekao nam je Bečarević.

Almir Bečarević

Prema riječima našeg sagovornika, ovo je tek početak tog procesa u Kantonu Sarajevo koji bi se mogao dalje unaprijediti na području Butila sa solarnim parkom i postrojenjem za skladištenje energije. Iz ovog energetskog huba bi se upravljalo energetskim procesima i širila daljnja osnova u stvaranju potpune energetske neovisnosti KS.

Dakle, dok državni nivo vlasti u BiH, izuzimajući dva člana Predsjedništva BiH Željka Komšića i Denisa Bećirovića koji su za to da se usvoji državni zakon o gasu, pitanju energetske sigurnosti pristupa ležerno u Kantonu Sarajevo pokušavaju da ublaže posljedice visokih cijena gasa. Zašto političari, a tu prvenstveno mislimo na predstavnike SNSD-a i HDZ-a BiH uporno odbijaju da se BiH kao država izbori za svoju energetsku sigurnost? Kome i zbog čega se ovim pogoduje? Zašto je problem energetiku prebaciti s entitetskog na državni nivo? Ovo su pitanja koja bi svaki prosječni građanin rado postavio svojim političkim predstavnicima. Šta se ovim želi postići?

"Sada vidimo šta imamo na "stolu" po pitanju diverzifikacije izvora gasa i sigurnosti snabdijevanja prirodnim gasom. Vijeće ministara BiH je u dva kruga glasanja odbacilo inicijativu Predsjedništva BiH o stvaranju zakonskog okvira u sektoru gasa na nivou BiH kroz zakon o gasu. Predstavnici stranaka SNSD-a I HDZ-a, svako iz svog razloga, su umirili aktivnosti na početku izrade zakonskog rješenja čime se šalje poruka da je sila i dalje prisutna u pokušajima realizacije Nove istočne interkonekcije kao i Južne interkonekcije. 

Ovdje treba dodati da HDZ blokira vraćanje zakona o južnoj interkonekciji u Parlament FBiH uslovljavajući i dalje da se BH-Gas izbaci iz realizacije ovog projekta. Sve dok se ne izbaci titular projekta nema saglasnosti za upućivanje zakona u parlamentarnu proceduru. Vrijeme istječe, a "naguravanje" traje. Od gotovog projekta došli smo u slijepu ulicu", komentariše Bečarević.

I šta je rješenje, pitali smo ga. 

"Vratit ću se još jednom na temu zakona o gasu BiH. Nadam se da će svi učesnici na gasnom tržištu BiH shvatiti, a i svi prijatelji zakona o gasu i projekta Južna interkonekcija, da ima načina kako sve ovo može ugledati svjetlo dana, te da na ucjene treba odgovoriti odlučnom akcijom. 

Još da naglasim da Hrvatska snažno podupire projekat spajanja plinskih sistema BiH i Hrvatske, ali nemojmo da nas zavara zajednička sjednica vlada obje države jer šta god bude na stolu hrvatski predstavnici u Vijeću ministara će gledati da taj projekat realizuje "njihova" kompanija "Južna plinska interkonekcija", a bošnjački predstavnici bi trebali gledati da to realizuje "njihova" kompanija BH-Gas. Ovo "njihova" u oba oblika znači da je ovo postalo političko pitanje od prvorazrednog značaja jer radi se o transportnom cjevovodu i upravljanju istim. Dok se sada politike natežu KS kreće u svoju priču na način obrazložen kroz energetski hub", odgovorio nam je kantonalni ministar.

U međuvremenu, odnosno u isto vrijeme dok je Vijeće ministara BiH odlučuje da odbije inicijativu za slanje zakona o gasu BiH u parlamentarnu procedure i FBiH se polakomila i krenula u svoju priču o energetici. Riječ je o tome da je FBiH krenula u regulaciju energije i energijskih djelatnosti što će podrazumijevati transformaciju FERK-a u Regulatornu komisiju za energiju. Drugim riječima sada i FBiH poput RS-a pokušava “regulisati” energetsko tržište u BiH. No, to nije moguće kvalitetno uraditi entitetskim propisima. Da budemo precizniji BiH bi trebala biti jedinstveno tržište...  Barem je tako bilo planirano još u Dejtonu.

PUT KOJIM ŽELI IĆI RS

"Ništa ovdje ne bi bilo problematično da država BiH ima zakon koji regulira ovu materiju i sada idemo u rješenja koja je entitet RS upravo nametnuo. RS ima Zakon o energetici, Zakon o gasu itd. BiH nema ove zakone i sada usvajanjem predloženog Zakona o energiji i regulaciji energetskih djelatnosti, a sutra možda i zakonom o gasu FBiH stvaramo preduslove da argument da ne treba u energetici ništa regulisati na nivou BiH postaje opravdan. Sada sama FBiH kroz predloženi zakon daje regulatornoj komisiji da otvori tržište u gasu i da regulira pristup treće strane na transportnom sistemu koji se u zakonu zove "mrežni sistem". Otvoriti tržište u FBiH na gasnom tržištu, a bez regulisanja RATNOG DUGA ZA GAS u visini od oko 90 miliona dolara, dati pristup trećoj strani na transportnom sistemu, a bez metodologije formiranja i utvrđivanja transportnih tarifa ili licencirati trgovce gasom, a bez državnih licenci… je put koji upravo želi entitet RS”, jasno poručuje Bečarević.

Naš sagovornik upozorava da entiteti ne bi trebali preuzimati državne ovlasti kroz regulatorne komisije jer to zasigurno neće ubrzati energetske projekte i urediti energetsko tržište. To će samo doprinijeti još većoj fragmentaciji tržišta:

"Država neka gleda i biće vremena za kajanje jer integracija tržišta i zakoni na nivou BiH su jedini put za efikasan energetski sistem. Ako neko zna da ima zemlja koja na državnom nivou nema osnove energije i energetskih djelatnosti neka mi javi”, zaključio je Bečarević.

Podsjetimo, na onemogućavanje diverzifikacije snabdijevanja gasom BiH i prestanak ovisnosti o ruskom gasu naše zemlje jučer je reagovao i američki ambasador u BiH Michael Murphy kritikujući Dragana Čovića, predsjednika HDZ-a BiH kao jednog od onih političara koji opstruišu početak izgradnje Južne interkonekcije. 

MOŽE LI SE NA UCJENE ODGOVORITI ODLUČNOM AKCIJOM: Ne mogu entiteti uređivati energetsko tržište, a postoji želja da se taj eksperiment oproba i u BiH. Ko će ga spriječiti? je izrađen/a uz podršku regionalnog projekta SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan kojeg implementira Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Center for Research and Policy Making (CRPM) i Institute for Democracy and Mediation (IDM) a finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške.

Sadržaj MOŽE LI SE NA UCJENE ODGOVORITI ODLUČNOM AKCIJOM: Ne mogu entiteti uređivati energetsko tržište, a postoji želja da se taj eksperiment oproba i u BiH. Ko će ga spriječiti? je isključiva odgovornost Slobodne Bosne i ne odražava nužno stavove Centra za promociju civilnog društva, Center for Research and Policy Making (CRPM), Institute for Democracy and Mediation i Ministarsvta vanjskih poslova Kraljevine Norveške.