"Negirati Ustavni sud BiH, kao jednu od institucija definisanih Ustavom BiH i Dejtonskim mirovnim sporazumom, znači negirati postojanje entiteta koji su na isti način definisani tim dokumentima", rekao je za N1 Sedad Dedić, ekspert za ustavno pravo.

Ističe kako Dodik i bilo ko drugi u Bosni i Hercegovini ima pravo da bude nezadovoljan i da traži izmjene Ustava, pozicije Ustavnog suda i njegovih nadležnosti, ali da se to mora raditi u skladu s propisanim koracima Ustava i pravnih okvira BiH – kroz Parlamentarnu skupštinu BiH.

“Ovdje imamo potpuno jasnu pravnu situaciju. Nenadležan organ, jedna administrativna jedinica je donosila odluku o nadležnostima Ustavnog suda koji definiše Ustav BiH. Negirati Ustavni sud kao jednu od institucija definisanih Ustavom i Dejtonskim mirovnim sporazumom znači negirati postojanje entiteta koji su na isti način definisani”, rekao je Dedić.

Naglašava kako je do ovoga došlo zbog “kontinuiranog izostanka sankcija prema vinovnicima ovakvih i sličnih neustavnih aktivnosti”.

“Imamo direktan atak na Dejtonski sporazum i Ustav BiH. To su jasna krivična djela gdje Tužilaštvo BiH i međunarodna zajednica imaju mandat i obavezu. Dodatnu odgovornost snose i Ambasade SAD i OHR koji su značajno doprinijeli formiranju vlasti i jačanju pozicije Dodika”, rekao je Dedić.

“Tu je vrlo jasno. Tužilaštvo da postupi po svojim nadležnostima, a međunarodna zajednica putem OHR-a da zaštiti i Dejtonski mirovni sporazum da stavi van snage ovakve aktivnosti. NSRS ne čini nikakvo dobro građanima RS i BiH. Glavni cilj Dodika je skretanje pažnje s enormnog zaduživanja entiteta NSRS na vrlo skup način”, kazao je Dedić.

Objašnjava kako nijedan takav akt “ne može stupiti na snagu jer bi značilo negiranje pravnog poretka”.

“To bi značilo kraj mira u BiH, prešli bi u ratno stanje i to bi značilo prestanak Dejtonskog mirovnog sporazuma. Ništa dobro te aktivnosti ne mogu donijeti i Dodik na ovaj način najviše ugrožava entitet. Treba Dodika pitati zbog čega se boji pravne države”, rekao je.

Govoreći o odluci Ustavnog suda BiH kojom se sprečava blokiranje održavanja sjednica, kazao je kako se “pravilnikom Ustavnog suda ne može ograničavati odredba iz Ustava BiH jer je to niži akt”.