Grad Mostar ovih je dana domaćin sastanka Organizacije gradova svjetske baštine (OWHC), a u fokusu mostarskog skupa je zaštita starih zanata u gradovima čiji su lokaliteti uvršteni na UNESCO-ov popis svjetske baštine.

O situaciji u Mostaru i Bosni i Hercegovini o toj temi novinari agencije Fena su razgovarali s mostarskim obrtnicima i zanatlijama.

''Stvarno stanje u starim tradicionalnim zanatima i obrtima nije toliko loše, iako starih tradicionalnih zanata slabo ima, možda svega 10 ili 12 pravih u Starom gradu u Mostaru, ovo ostalu su većinom trgovine. Dosta je zanata izumrlo, u Starom gradu najviše ima onih koji oblikuju ili kuckaju bakar, ima stolara, kamanorezaca i ostalih'', kazao je u razgovoru za Fenu predsjednik Obrtničke komore Hercegovačko-neretvanskog kantona Aner Kruškonja.

S obzirom da je u današnje vrijeme teško živjeti od tradicionalnih zanata, veliki dio obrtnika okreće se trgovini i prodaji jeftinih suvenira koji dolaze iz izvoza.

''Inspekcija u posljednje vrijeme provodi neke akcije, jer se ide s izlaskom novog zakona o obrtu, ide se s revizijom i promjenom rješenja obrtnika. Ako prevladavaju tvoji proizvodi i obrt tada se dobije šifra da si obrtnik, a ako prevladava trgovina dobiva se šifra trgovine. Mnogi trgovci do sada su iskorištavali Zakon o obrtu, i inspekcija sada to pokušava riješiti'', kazao je Kruškonja.

Kako pomoći obrtnicima?

U Federaciji BiH registrirano je između 40.000 i 45.000 obrta s oko 100.000 zaposlenih, a najveći broj njih smješten je u Sarajevu i Hercegovačko-neretvanskom kantonu.

Kruškonja ističe kako prave obrtnike država treba zaštititi.

''Mi težimo tome da zaštitimo stare tradicionalne zanate, da oni moraju imati zaštićena autorska prava, da svako mora imati svoj proizvod. Ako nema svoj proizvod ne može dobiti rješenje da je obrtnik ili stari tradicionalni zanat'', kazao je Kruškonja.

On ističe kako tradicionalni zanati mogu postati prepoznatljiv brend te poziva gradske i kantonalne vlasti da konkretnim mjerama pomognu obrtnicima.

''99 posto obrtnika i tradicionalnih zanatlija u Starom gradu u Mostaru su pod kirijom, ili od Islamske zajednice, Pravoslavne crkve ili Grada. Kirije nisu iste, to već u startu opterećuje obrtnika koji radi devet mjeseci, a tri mjeseca zimske pauze mora plaćati kiriju bez obzira što ne radi. Mi ćemo tražiti gradonačelnika da napravi sastanak s vlasnicima poslovnih prostora, da svedu cijene na minimum jer je 50 KM po kvadratu previše'', dodao je Kruškonja.

U posljednje vrijeme inflacija pogađa sve segmente društva, pa ni obrtnici i zanatlije nisu pošteđeni poskupljenja.

''Stari tradicionalni zanati zavise od bakra i aluminija, čije cijene posljednjih godina luduju. Te sirovine se ne proizvode u BiH i ovisimo o drugim tržištima. Olakšavajuća je okolnost da su po novom Zakonu o obrtu obrtnici dobili pravo uvoza i izvoza, više ne moraju imati nekog partera koji će za njih uvoziti, već to mogu sami raditi i samim time se pojeftinjuje sirovina'', kazao je predsjednik Obrtničke komore HNK-a.

Originalni mostarski suveniri Vedran Zolj, rođeni Mostarac i vlasnik obrta ''Zanema'', ističe kako Mostar, iako iznimno bogat kulturno-povijesnim sadržajima, nije brendiran, odnosno nema vlastitu turističku ponudu, već se uklapa u aranžmane drugih gradova, poput Dubrovnika, Splita ili Sarajeva.

''Mislim da svaki grad i svako područje treba imati određeni identitet. Mostar je kompleksan grad sam po sebi, čine ga više vjera, kulturno-povijesnih sadržaja i sigurno može ponuditi jedan kulturni, etnički, religijski mozaik. Nažalost, to u Mostaru nije slučaj'', ocijenio je Zolj.

Stoga je on odlučio ponuditi turistima originalne rukotvorine izrađene upravo u Mostaru. Zolj izrađuje suvenire, figurice čuvara Starog mosta i Derviša, koje je zaštitio kao intelektualno vlasništvo, a trenutno radi na figurici Šantićeve Emine.

''Ja sam netko tko je izašao s originalnom idejom u pokušaju da predstavim svoj grad, kulturno i povijesno naslijeđe stanovnika ovog grada. Mi obrtnici možemo imati ogromnu ulogu, nastupamo s originalnim materijalima, koji su provjerljivi i koji predstavljaju adekvatan, autohton i autentičnog prikaz grada, odnosno mikrokozmosa u kojem živimo'', kazao je.

Ističe kako je mostarska stara gradska jezgra prepuna polica sa suvenirima, među kojima je teško pronaći autohtoni proizvod.