Ovih dana počela je žetva pšenice. Osim što je rod, zbog loših vremenskih prilika, manji za 30 posto, ratari i ovogodišnju žetvu dočekuju u neizvjesnosti, jer još nema naznaka otkupne cijene pšenice. Prema najavama, bit će dvostruko niža nego prošle godine. Zbog pada cijene krušnog žita na svjetskom tržištu brašno već neko vrijeme pojeftinjuje. To, međutim, nije slučaj sa kruhom i ostalim pekarskim proizvodima. Naprotiv, najavljuje se njihovo poskupljenje.

Sjetva kukuruza, pšenice, ječma, zobi i drugih ratarskih kultura skuplja je za trećinu u poređenju sa prošlom godinom. Ranko Sarajlić iz gradiškog sela Laminci koji je posijao žitarice na više od 300 hektara kaže da je kalkulacija jasna. Ovu godinu, poput ostalih ratara, završiće u velikom minusu.

"Trošak proizvodnje pšenice za 2022/2023. je oko 2,5 hiljade maraka po hektaru. Prinosi neće biti ni pet tona. Otkupna cijena neće biti ni 30 feninga. U prosjeku to je znači 1.500 maraka plus podsticaji od 500 maraka od Ministarstva poljoprivrede. To je, znači, negdje dve hiljade maraka u vrh glave. Znači, malo koji proizvođač neće namirivati ove godine".

Loše vremenske prilike rezultirale su manjim prinosima, ali i slabijim kvalitetom, upozorava na to i Dragoljub Savanović, poljoprivrednik iz sela Laminci.

"Ja mislim da su prinosi duplo manji nego prošle godine, a cijene duplo manje. Šta ću ja, neću to ni prodavat'. Ja ću samo za potrebe svoje".

Niska otkupna cijena pšenice koja je upola manja nego lani i pad cijena žitarica na svjetskim berzama rezultirali su padom cijena brašna koje je u zadnja dva mjeseca pojeftinilo 20 posto. A, moglo bi još pojeftiniti kada se mlinari riješe zaliha.

"Ukoliko cijena pšenice ostane na trenutnom nivou, hajde da kažem, oko 200 eura po toni, mlinari kako potroše ove svoje skupe zalihe, morat će usklađivati svoje cijene sa cijenom pšenice. Znači, moguće je da dođe i do sljedećeg talasa pojeftinjenja mlinskih proizvoda", kaže Zoran Kos, predsjednik Udruženja mlinara RS-a.

"Na to nikada jeftinije žito i brašno, ja kažem nikad veća plata. Nikada veći troškovi. Prema tome, nije za očekivati da dođe do pojeftinjenja pekarskih proizvoda nego čak sigurno u pola godine, ako se nastavi ovakav trend sa rastom plata, može se desiti da dođe do daljeg povećanja cijena hljeba. Prema tome, putujemo prema evropskim platama i prema evropskim cijenama hljeba", kaže za BHRT Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS-a.

Bez obzira što je otkupna cijena pšenice niska i što je pojeftinilo brašno nema naznaka da će pojeftiniti pekarski proizvodi. Naprotiv. Očekuje se poskupljenje.

Iako svako ima svoju računicu, građani su ogorčeni i ne razumiju kako može pojeftiniti brašno, a poskupјеti hljeb.

Ma kako paradoksalno zvučalo, jeftinije brašno, pa i gorivo, ne znači automatski i jeftini hljeb. Ovaj put su izgovor plate radnika.