U sjeni dešavanja oko Ustavnog suda BiH, Milorad Dodik i Dragan Čović pripremaju novi udar na pravosuđe Bosne i Hercegovine. Krajnji cilj je oteti Sudu BiH nadležnost da sudi za kriminal na nivou entiteta, odnosno za kriminal počinjen u entitetskim institucijama, piše portal Istraga. 

"Zakazujem", napisala je prošle sedmice predsjednica Ustavnog suda BiH Valerija Galić, “136. plenarnu sjednicu Ustavnog suda Bosne i Hercegovine”.

Pod tačkom IV (četiri) dnevnog reda bit će razmatran i predmet U-15-20. U pitanju je zahtjev Borjane Krišto (u vrijeme podnošenja zahtjeva predsjedavajuća Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, a danas predsjedavajuće Vijeća ministara BiH) za ocjenu “ustavnosti člana 9. stav (1), člana 10. stav (4) i člana 11. stav (1) točka b) Zakona o Sudu Bosne i Hercegovine”.

Borjana Krišto traži od Ustavnog suda ukidanje apelacione nadležnosti Suda BiH. Ukoliko Ustavni sud to prihvati, Sud BiH bi u svim predmetima mogao odlučivati samo kao prvostepeni sud i, do eventualnog osnivanja novog suda, nijedna donesena odluka na državnom sudu ne bi bila pravosnažna.

“Poštovani, sukladno Ustavu BiH, članak VI.3.a) Ustava BiH, dostavljam Vam Zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o Sudu BiH i to odredbe članka 9. stavak (1), članka 10. stavak (4), i članka 11 stavak (1), točka b)”, navedeno je u dopisu Borjane Krišto dostavljenom Ustavnom sudu BiH 17. decembra 2020. godine.

Članom 9. Zakona o Sudu BiH propisana je apelaciona nadležnost.

"Sud je nadležan da odlučuje po: a) žalbama protiv presuda ili odluka koje donese Krivično odjeljenje ovog suda; b) žalbama protiv presuda ili odluka koje donese Upravno odjeljenje ovog suda; c) vanrednim pravnim lijekovima protiv pravosnažnih odluka koje su donijela odjeljenja Suda, osim zahtjeva za ponavljanje postupka", piše u članu 9. čiju ustavnost Borjana Krišto osporava.

U obrazloženju njenog zahtjeva za ocjenu ustavnosti piše da odredbe Zakona o Sudu BiH nisu u skladu s Ustavom, Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i odredbama Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima. Tim odredbama je, naime, propisano dvostepeno odlučivanje u svim predmetima. Borjana Krišto smatra da Sud BiH ne može odlučivati i po žalbama, jer predsjednik Suda ima zakonsko pravo da sudije raspoređuje u odjeljenje koje on želi.

"Stranke koje sudjeluju u postupcima pred Sudom BiH imaju pravo žalbe na odluke koje donese odjeljenje Suda BiH i time je djelomično ispunjen princip dvostupnosti, ali nemaju pravo da o njihovim žalbama odlučuje viši sud već samo jedno odjeljenje istoga suda. Da bi se u potpunosti zadovoljio princip dvostupnosti, Apelaciono odjeljenje bi se trebalo organizirati kao poseban viši sud", obrazložila je Krišto.

Dakle, na Plenarnoj sjednici Ustavnog suda BiH zakazanoj za četvrtak i petak, sudije će odlučiti da li je Zakon o Sudu BiH u skladu sa Ustavom BiH. Predsjednica Ustavnog suda BiH bi, prema informacijama Istrage, trebala glasati za prihvatanje zahtjeva Borjane Krišto. Predsjednicu bi trebao pratiti i potpredsjednik Zlatko Knežević, sudija Ustavnog suda BiH koji dolazi iz RS. Od dvoje sudija, Seade Palavrić i Mirsada Ćemana. traži se izuzeće, jer su oni, kao zastupnici u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH glasali za ovaj Zakon, pa bi njihovo eventualno postupanje, smatra rukovodstvo Ustavnog suda BiH, bilo sukob interesa. No, bez obzira na izuzimanje Ćemana i Palavrićeve, ključnu ulogu bi trebali imati međunarodni suci. Od njih troje bilo bi dovoljno da glasa dvoje. U tom slučaju predsjednica US Valerija Galić mogla iskoristiti pravo duplog glasa što bi dovelo do proglašavanja pojedinih odredaba Zakona o Sudu BiH – neustavnim. Na taj način bi apelaciona nadležnost Suda BiH, faktički, bila ukinuta, a Parlament BiH bi dobio zadatak da osnuje apelacioni sud, odnosno, usvoji zakon o sudovima BiH, koji bi zamijenio Zakon o Sudu BiH.

Dan uoči odluke Ustavnog suda BiH, u Sarajevu je boravila generalna direktorica za Evropu u Službi za vanjske poslove Evropske unije Angelina Eichhorst. Sa njom su bili zvaničnici vladajuće koalicije. Nakon sastanaka sa zvaničnicom iz EU, Milorad Dodik i HDZ su saopćili jednu identičnu rečenicu.

“HDZ BiH apelira da se, bez odlaganja, hitno usvoji zakon o sudovima Bosne i Hercegovine”, saopćeno je iz te stranke.

I predsjednik RS Milorad Dodik je na konferenciji za novinare u Istočnom Sarajevu rekao da je spreman podržati tri “evropska” zakona među kojima je zakon o sudovima BiH.

Na prvi pogled, Dodik i Čović se zalažu za reformske zakone. Međutim, suština je malo drugačija. Novi zakon o sudovima koji priprema Ministarstvo pravde BiH (kadar HDZ-a) zapravo predviđa  da se državno pravosuđe protjera iz entiteta. Tako bi, recimo, u zakonu bilo navedeno da su sudovi na nivou BiH (Sud BiH i Apelacioni sud BiH) nadležni samo za kriminal počinjen u oba entiteta ili u jednom od entiteta i Brčko distriktu. To suštinski znači da kriminal u, recimo, institucijama RS, ukoliko se ne povezuje sa kriminalom u Federaciji, ne bi mogao biti procesuiran na Sudu BiH. Pojednostavljeno, slučaj Respiratori nikad ne bi mogao biti procesuiran na nivou pravosuđa BiH, piše portal Istraga.