„Svakih nekoliko godina on izazove krizu, strani diplomati trče okolo uzbunjeno, onda postavi zahtjeve i nešto dobije - na štetu države BiH", piše u komentaru austrijski Standard. List navodi da je ovog puta „separatista bosanskih Srba Milorad Dodik poništio odluke Ustavnog suda i proglasio visokog predstavnika nelegitimnim." „Zapravo je poništio Dejtonski mirovni sporazum. Dodik je prijetnja sigurnosti u Europi", piše Standard.

List dalje ocjenjuje da su za ovakvo stanje u BiH suodgovorne i zapadne snage „koje ga sa svojom politikom popuštanja upravo pozivaju na eskalaciju".

„Prošle godine, kada je nakon napada na Ukrajinu postojao trenutak da EU uvede sankcije protiv Putinovog poslušnika, nije samo njegov prijatelj, mađarski premijer Viktor Orbán, priskočio na njegovu stranu. Protiv restriktivnih mjera bilo je i Ministarstvo vanjskih poslova u Beču", piše Standard.

List ocjenjuje da „u EU postoje brojne neprincipijelne snage, koje također kolaboriraju sa nacionalistima u Srbiji iako je upravo u toku politički napad srpskih nacionalista na teritorijalni integritet Kosova i BiH". Standard stoga ocjenjuje kako visoki predstavnik Christian Schmidt ipak „ostaje neophodan kako bi Dodikove pokušaje puča pravno odbacio".

U drugom tekstu o BiH, objavljenom u nedjelju (16.7.23) pod nazivom „Dodik na potpuno secesionističkom kursu“, Standard uz podsjećanje kako je Državno tužilaštvo BiH pokrenulo istragu protiv Dodika, a SIPA protiv Službenog glasnika RS, primjećuje da će se tu pokazati "da li su bh. institucije i visoki predstavnik dovoljno jaki“. Austrijska novinarka potom citira eksperta za međunarodno pravo iz Graca Josefa Marka, koji kaže kako su zakoni RS i Dodikovo djelovanje „posljednji korak prije proglašenja secesije". Marko smatra i da bi visoki predstavnik Christian Schmidt "mogao zabraniti Dodikovu stranku SNSD zbog neustavnog djelovanja" i kaže kako bi to "moglo izazvati politički šok, barem kratkoročno". Dodaje i kako „Schmidt ima mogućnost i da smijeni Dodika, ali se očigledno ne usuđuje“.

Standard potom citira i eksperta za ustavno pravo Jensa Wölka sa Univerziteta u Trentu, koji kaže da je „veoma opasno što se Dodik osjeća toliko sigurnim da difamira međunarodnu zajednicu kao protivničku stranu“. „Ali to je i potvrda da Zapad ne može s jedne strane težiti cilju stvaranja funkcionalne države u BiH, a s druge strane održavati ekvidistancu (isto odstojanje) prema svim stranama, bez obzira da li podržavaju državu BiH ili se bore protiv nje kao Dodik...Svi su predugo zatvarali oči i nisu htjeli da to vide“, kaže Wölk za Standard i zaključuje: „Natjerati Dodika da popusti "moguće je samo kroz totalnu političku izolaciju i pritisak na međunarodnom nivou"."

Traumatična iskustva i razočarenje u EU

Švicarski Neue Zuercher Zeitung, u gostujućem komentaru, piše: „Bosna i Hercegovina je u dubokoj političkoj krizi jer se Srbi i Hrvati zalažu za neovisnost. Turski predsjednik Erdogan širi ruke razočaranim muslimanima u BiH i pokušava se umiješati na Balkanu".

„Turska je uveliko proširila svoju prisutnost kroz otvaranje obrazovnih institucija, velike infrastrukturne projekte ili kroz mreže turskih poduzetnika. Ankara održava bliske veze s balkanskim državama kako bi mogla ostvariti utjecaj u srcu srednje Europe i na granici s Europskom unijom. Srbija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Albanija, Bosna i Hercegovina i Kosovo bile su dio Otomanskog carstva više od 400 godina", piše NZZ.

List dalje navodi da su „nakon traumatičnih iskustava u ratu u BiH (1992.-1995.) i genocida u Srebrenici, Bošnjaci imali daleko veće nade od Europske unije i s obzirom na političku nestabilnost svoje zemlje su izgubili iluzije."

„Ovo razočarenje koriste zemlje poput Rusije i Turske kako bi provele vlastite nacionalne interese. Turska je tako već uložila više od 300 miliona dolara u infrastrukturu Bosne i Hercegovine. Turska Ziraat Bank postala je najveća i najutjecajnija banka u zemlji, a projekt autoceste Beograd-Sarajevo vrijedan četiri milijarde eura, koji financira Ankara, trenutno je najveći infrastrukturni projekt na Balkanu", piše NZZ.

List dalje ocjenjuje: „Kriza u Bosni i Hercegovini mogla bi Zapadni Balkan vratiti na ivicu etničkog sukoba, a na scenu bi mogle stupiti druge države poput Rusije i Turske. Rusko-turska akcija za rješavanje krize – bez uplitanja EU-a ili SAD-a – pretvorit će Balkan u novo igralište za geopolitičke sporove", prenosi DW.