Američki geopolitički analitičar Peter Zeihan iznio je zanimljivo i prilično iznenađujuće predviđanje gostujući u emisiji Joea Rogana.

Zeihan, koji je pisao i za Washington Post te Wall Street Journal, naime, vjeruje da Kinu posve sigurno očekuje kolaps, a do potencijalne katastrofe ostalo je tek desetak godina. Srž njegovog predviđanja nalazi se u tvrdnji da Kina pogrešno izvješćuje o svojem broju stanovnika, a Zeihan kaže da je stvarna populacija te zemlje za 100 milijuna manja od one koju je vlada službeno objavila.

‘Ovo je njihovo posljednje desetljeće‘, rekao je Zeihan o Kini. Rogan je na to postavio potpitanje: ‘Dakle, mislite da Kina ima još 10 godina?‘, na što je Zeihan odgovorio: ‘Najviše.‘

Neki tvrde da će Kinu od propasti zaštititi njezina ogromna vojska, kontrola stanovništva i ekonomska snaga, no drugi kažu da su već sada vidljivi prilično zabrinjavajući znakovi.

Niz pritisaka

Kineska ekonomija pokazuje da je pod različitim vrstama pritisaka. Zbog stroge covid politike izbijali su građanski nemiri, a pandemija je općenito dovela do smanjenja industrijske proizvodnje i općeg pada potrošnje.

Prošle je godine ekonomija pala na jednu od najnižih razina u posljednjih 30 godina. Pogotovo je četvrto tromjesečje bilo pod snažnim utjecajem strogih ekonomskih politika i odluka koje su mnogi ocijenili nerazboritima.

Budući da kinesko stanovništvo ubrzano stari, sve je manje radno sposobnih ljudi koji bi uzdržavali umirovljenike. Politika jednog djeteta, koja je trajala više od tri desetljeća prije nego je okončana 2016., pogoršala je situaciju pa su dugoročni gospodarski izgledi prilično tmurni. Iako je Kina to pokušala riješiti dopuštajući parovima da imaju i do troje djece, kakav će sve to skupa imati utjecaj na radnu snagu i dalje je neizvjesno.

I kinesko tržište nekretnina je u dugotrajnom padu. 2022. zemlja je zabilježila veliki pad cijena nekretnina - najveći još od 2015. godine. Pad se osjetio u raznim sektorima ekonomije, uključujući građevinarstvo te proizvodnju čelika i cementa, što je dovelo do pada potražnje i gubitka radnih mjesta te sveopćeg usporavanja gospodarskog rasta.

Pad izvoza

Spomenuti pad cijena nekretnina posebno je zabrinuo kinesku vladu. Kako bi se suprotstavila padu i stabilizirala tržište, vlada je provela niz mjera, uključujući uvođenje poreznih olakšica i subvencija za kupce stanova. Unatoč tome, pad cijena nekretnina i dalje se nastavlja.

Izvoz je također zabilježio pad od 9,9 posto u odnosu na prethodnu godinu. Trgovina igra značajnu ulogu u kineskoj ekonomiji, a izvoz je 2021. godine iznosio oko 20 posto kineskog bruto domaćeg proizvoda. No silno oslanjanje na međunarodnu trgovinu čini Kinu osjetljivom na globalne ekonomske fluktuacije i promjene trgovinske politike, kao što se pokazalo tokom pandemije covida kada je potražnja za kineskim proizvodima opala.

Kako bi potaknula rast, Kina se sada pokušava okrenuti domaćoj potrošnji, u čemu prednjače proizvođači električnih automobila. Ipak, bit će potrebna značajne promjene u kineskoj ekonomskoj strukturi i politici kako bi se trend preokrenuo.

Dok Međunarodni monetarni fond predviđa da će kinesko gospodarstvo rasti 5,2 posto (što je više od prethodno predviđenog rasta od 4,4 posto), ekonomske prepreke i demografski izazovi s kojima se Kina suočava mogli bi imati značajne implikacije na globalnoj razini.