U Federaciji BiH u pripremi je novi normativi okvir iz oblasti trgovine. Federalni ministar trgovine Amir Hasičević je u razgovoru za Fenu kazao kako je postojeći zakon zastario te da se i u razgovoru s poslodavcima, sindikatima i potrošačima pokazalo kako ga je nužno mijenjati jer se trgovina posebice promijenila nakon 2020. godine.

- Novi zakon o unutarnjoj trgovini umnogome će riješiti probleme trgovine i poboljšati tržište. Imamo problem zaokruživanja cijena. Poslodavci su istaknuli da im je trenutno zaokruživanje cijena na apoene jedan od problema prilikom formiranja cijena, tako da ćemo sigurno ići ka nekom boljem i efikasnijem rješenju. U tom smislu mislim da ćemo raditi zaokruženje na razini računa, a ne pojedinačnog proizvoda, kako bi zaštitili potrošače – otkrio je ministar Hasičević.

Po njegovim riječima nakana je kroz nove zakonske odredbe smanjiti i probleme u oblasti Internet trgovine. Navodi kako najviše žalbi oko trgovačkih prevara dobivaju upravo iz oblasti Internet trgovine te je u planu donošenje potpuno novog zakona o e-trgovini.

Po pitanju Zakona o unutarnjoj trgovini, federalni ministar trgovine navodi kako njega moraju pratiti neki drugi normativni akti, odnosno zakoni.

- Opet govorimo o potrebi donošenja novih zakona i usklađivanja s europskom tekovinom. Tu prije svega mislim na zakon o zaštiti potrošača kao i zakon o mjerama kontrole tržišta koji je neophodan u ovim kriznim vremenima – poručio je Hasičević.

Siva ekonomija ogleda se u više pravaca

Najavio je i dodatne korake za suzbijanje sive ekonomije. Navodi kako je stalni inspekcijski nadzor rad na crno sveo na mnogo manju mjeru. Ističe izvanrednu suradnju s Federalnom upravom za inspekcijske poslove. Jedan od ključnih problema je neizdavanje fiskalnih računa.

– Ne možemo drugačije nego da utječemo kako na savjest samih potrošača da traže fiskalni račun, što je njihovo i pravo i obaveza, a onda putem Federalne uprave za inspekcijske poslove da pojačamo taj nadzor – naveo je Hasičevič ističući kako je to kontinuiran proces.

Federalno ministarstvo trgovine servis triparitetnom dijalogu

Ministar Hasičević je podcrtao kako Federalno ministarstvo trgovine nastoji postati spona između potrošača i trgovaca, između potrošača i zaposlenih, između zaposlenih i trgovaca, ali da Ministarstvo mora biti servis u tom triparitetnom dijalogu.

Proces digitalizacije Ministarstva

Kazao je kako je dolaskom na čelo Ministarstva zatekao lošu tehničku opremljenost i nizak stupanj digitalizacije. Vlada je na prošloj sjednici usvojila Zaključak da Ministarstvo trgovine ulazi u proces digitalizacije s planom okončanja 2025. što bi trebalo olakšati upotrebu i obradu podataka.

- U okviru te digitalizacije navest ću tu činjenicu da je Federalno ministarstvo trgovine izradilo Oil aplikaciju gdje na razini grada i po određenim naftnim derivatima možete pregledati cijene u realnom vremenu cijene nafte i naftnih derivata. Preko 200.000 naših građana besplatno je skinulo tu aplikaciju i koristi je. To je samo jedan korak koji pokazuje smjernicu kojom treba ići – kazao je ministar Hasičević. 

Strane investicije bilježe pozitivne pomake

Ministar Hasičević također je na čelu Savjeta za strane investitore u Federaciji BiH. Kaže kako su se pandemija koronavirusa i rat u Ukrajini odrazili na strane investicije i inače na kretanje kapitala ali da novi podaci ukazuju i  na neke pozitivne trendove.

- Što se tiče Federacije BiH ono što smo na prvoj konstituirajućoj sjednici Savjeta imali izvještaj FIPE, odnosno Agencije za strane investicije, jeste da je prvi kvartal 2023. godine pokazao pozitivne pomake u odnosu na isto razdoblje iz prethodne godine i ono što je karakteristično da su strane investicije ustvari pokazale jedan trend reinvestiranja postojeće dobiti. To znači da strani investitori ne izvlače svoj novac nego da im se naše tržište pokazalo kao pozitivno, i onda svoju dobit ponovo reinvestiraju u Federaciju – istaknuo je ministar.

Hasičeviću je namjera Savjet više okrenuti ka konkretnim i realnim mjerama koje će spriječiti barijere za investitore koje trenutno imamo.

- Mi smo negdje zajedničkog stava da bi trebalo napraviti tzv. inventuru investicijskog prostora, a tu ćemo morati najvjerojatnije bazirati i na velikoj suradnji s općinama kako bi lokalne zajednice, odnosno općine, dale podatke o tome kakvom infrastrukturom raspolažu, a koje bi mogli ponuditi na raspolaganje stranim investitorima.

Nužno je što više olakšati strana ulaganja tim više jer su ona izravno vezana za izvoz i proizvodnju. Hasičević navodi podatak da je više od 90 posto stranih investicija kod nas vezano za izvozno orijentirane proizvodne kapacitete.