Smjernice EK treba da pomognu državama da ažuriraju i primjene sveobuhvatne nacionalne strategije, planove i politike prilagođavanja u skladu sa Evropskim klimatskim zakonom i Stategijom za prilagođavanje klimatskim promjenama.

"Od ekstremnih toplotnih talasa i razarajućih suša, do smrtonosnih šumskih požara i erozije obala zbog podizanja nivoa mora, uticaji nekontrolisanih klimatskih promjena su dobro poznati i već uzimaju veliki danak. Cilj ovih smjernica je da pomognu zemljama članicama da poboljšaju pripreme za realnost ovih brzo rastućih posljedica", saopštila je Komisija.

U saopštenju se podsjeća na najnovije zaključke iz izveštaja Međuvladinog panela o klimatskim promjenama, u kojima se ističe hitnost prilagođavanja klimatskim promjenama.

"Ubrzano se zatvaraju mogućnosti za obezbjeđivanje održive budućnosti za sve", a "ubrzana promjena aktivnosti adaptacije u ovoj deceniji bi smanjila projektovane gubitke i štete za ljude i ekosisteme i donijela nove zajedničke koristi", ocijenjeno je u tom izvještaju.

Komisija je navela da smjernice predstavljaju "moćan alat" za nacionalne administracije da klimatsko prilagođavanje postave za najviši politički prioritet.

Države treba da usvoje pristup koji podrazumijeva da cijela vlada učestvuje u kreiranju politike prilagođavanja klimatskim promjenama uz koordinaciju na više nivoa, kako horizontalno, između različitih ministarstava, tako i vertikalno, na svim nivoima vlasti, uključujući regionalne i lokalne, prenosi Beta.

U kreiranju politika treba da učestvuju sve zainteresovane strane, uključujući one koje su posebno ranjive na klimatske promjene, kao i svi relevantni sektori i svi nivoi javne uprave, sa dovoljnim kadrovskim i finansijskim resursima.

U smjernicama se ukazuje i na potrebu smanjenja nejednakog tereta klimatskih rizika i osiguranja pravičnosti u raspodjeli koristi od prilagođavanja.

Pošto sve članice već imaju strategije ili planove za prilagođavanje klimatskim promjenama, ove smjernice treba da im pomognu da ih obnove i poboljšaju.