U Prijedoru, gradu u kojem je tokom rata u Bosni i Hercegovini ubijeno više od 3.000 ljudi nesrpske nacionalnosti, u petak 4. augusta, državni vrh Srbije i vlast manjeg bosanskohercegovačkog entiteta RS obilježio je takozvani dan sjećanja na Srbe stradale i prognane u hrvatskoj vojnoj akciji "Oluja".

Prijedorska policija i Dragoslav Kabić, predsjednik lokalnog odbora SNSD-a, tražili su od Medžlisa Islamske zajednice Prijedor da se ne puštaju ezani (poziv na molitvu) s razglasa na džamijama u periodu od 17 do 22 sata.

Iz Medžlisa Islamske zajednice Prijedor potvrdili su za portal Radiosarajevo.ba da su dobili usmeni zahtjev da ne puštaju ezan 'da ne bi izazvali neprijatnosti'.

Iz Medžlisa su tražili pismeni zahtjev s obrazloženjem, međutim, niko im se nije javio nakon toga.

Obilježavanju u Prijedoru prisustvovali su predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta RS Milorad Dodik, kao i članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović, entitetski premijer Radovan Višković, poglavar Srpske pravoslavne crkve patrijarh Porfirije i drugi.

Vučić je u petak u Prijedoru rekao kako je "Oluja" bila najveće etničko čišćenje u Europi nakon Drugog svjetskog rata, dok je čelnik RS Milorad Dodik tu operaciju nazvao udruženim zločinačkim pothvatom za koji je okrivio Hrvatsku, ali i SAD.

Nakon podrške Dodiku i Vučiću tokom njihovog govora, članovi udruženja 'Narodni sindikat' uzvikivali su "Bit će Prijedor srce Srbije", javio je BIRN.

Majke Srebrenice su uoči Vučićeve posjete Prijedoru tražile da se predsjednik Srbije sjeti da je to grad u kome je ubijeno čak 102 djece.

"Neka se sjeti Keraterma, Trnopolja, Omarske… Neka zna Aleksandar Vučić da majke Srebrenice, majke Bosne neće šutjeti, neće dozvoliti ponižavanje naše djece".

Činjenica da se u gradu u kojem je ubijeno 3.176 civila nesrpske nacionalnosti, Bošnjaka i Hrvata, od kojih je 102 djece, za koje nikad nije izgrađeno spomen-obilježje, izazvalo je burne reakcije u bh. javnosti.

Najveći masovni logori i masovne grobnice, među kojima je Tomašica, bili su na teritoriji Prijedora. Više od 32.000 Prijedorčana je bilo nezakonito zatočeno u 58 koncentracionih logora ili drugih mjesta zatočenja.

I upravo na današnji dan otkriven je logor Trnopolje kada je ITN objavila televizijske snimke izmučenih logoraša iza bodljikave žice.

Tzv. krizni štab općine Prijedor formirao je 26. maja 1992. logor Trnopolje, kroz koji je prošlo više hiljada zatvorenika, uglavnom starijih muškaraca, žena i djece. Prema procjenama UN-a, logor je u jednom trenutku imao između 5.000 i 6.000 zarobljenika, od kojih su 300 bili djeca, 3000 žene a ostali muškarci starije dobi.

Još jedna od strahota i primjera segregacije nesrpskog stanovništva je kada je 31. maj 1992. godine Krizni štab općine Prijedor primorao nesrpsko stanovništvo da svoje kuće i stanove označe bijelim zastavama, a ukoliko se kreću gradom da moraju nositi bijelu traku oko ruke. Ubijeno je 3.176 osoba među kojima je bilo 102 djece.

Upravo zahtjev da se ne pušta ezan sa džamija Prijedorčane podsjeća na 31. maj kada su morali nositi bijele trake.