Ne možemo si priuštiti više grešaka na Zapadnom Balkanu, kaže nizozemski zastupnik u Evropskom parlamentu Thijs Reuten, jedan od potpisnika poziva diplomatskom vrhu SAD, Velike Britanije i Evropske unije (EU) na promjenu pristupa Zapada.

U intervjuu za RSE, Reuten - koji je i član Odbora za vanjske poslove u Evropskom parlamentu - prokomentarisao je poziv desetina poslanika američkog, britanskog i evropskog bloka za novi pristup Zapada Kosovu i Srbiji, jer, po njima, sadašnje politike ne funkcionišu.

Kako komentarišete nedavni poziv američkih i evropskih poslanika visokim diplomatama Sjedinjenih Država, Velike Britanije i Evropske unije (EU) da promijene pristup Kosovu i Srbiji? Vi ste jedan od potpisnika dokumenta.

-Izuzetno sam zadovoljan ovom inicijativom, jer ne samo da je to poziv preko Atlantika - od poslanika iz više od 13 različitih zemalja, iniciran iz Sjedinjenih Država, Britanije i Njemačke - već je to i vrlo jasan i jednostavan zahtjev. Sve što tražimo je uravnoteženiji i proporcionalniji pristup. Tražimo dvije stvari: povratak pregovorima o normalizaciji i stabilizaciju regiona - jasnim i koordinisanim pristupom, a ne kao što smo vidjeli posljednjih mjeseci.

Preventivna diplomatija kao rješenje

Spominjete novi pristup. Kako bi trebao izgledati?

-Znači da nam je potreban plan B, naravno, ne da bismo se borili, već da bi nam prioriteti bili jasni. To znači pojačanje EUFOR-a u BiH, pojačanje KFOR-a na Kosovu, ako je potrebno.

Prije svega, mora se stati na kraj sadašnjem pristupu, a to se uglavnom tiče mekšeg pristupa prema predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću, koji, po mom mišljenju, utiče ne samo na poslove Bosne i Hercegovine, podržavajući predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, nego je i prepreka napredovanju na putu normalizacije odnosa Kosova i Srbije, što je prijeko potrebno. Drugo, moramo biti vrlo jasni o tome šta tražimo od partnera u cijelom regionu. I posebno EU mora shvatiti da je stabilnost ovog regiona ključna za stabilnost cijelog kontinenta. Ne možemo si priuštiti više grešaka i jedno što predlažemo kao poslanici je preventivna diplomatija.

Hajde da malo više kažemo o ovoj vrsti diplomatije.

-To znači da nam je potreban plan B, naravno, ne da bismo se borili, već da bi nam prioriteti bili jasni. To znači pojačanje EUFOR-a u Bosni i Hercegovini (BiH), pojačanje KFOR-a na Kosovu, ako je potrebno, posebno u slučajevima kao što su napadi na njih, da bi imali jasan i nedvosmislen odgovor međunarodne zajednice.

Preventivna diplomatija se nije često spominjala u prošlosti. Hoće li to biti put naprijed?

-To je diplomatija u okviru šireg pristupa, koja ne samo da garantuje stabilnost kroz međunarodno prisustvo u regionu, već znači i odgovor na krize svaki put kada se pojave. Svaki put kada neko u regionu podriva stabilnost i put ka integracijama, mora doći do reakcije. Ali to se nije dogodilo posljednjih mjeseci i godina, jer smo dopustili mnoge incidente.

Poslanica Alicia Kearns je rekla da je rijetkost da se toliko poslanika okupilo da izrazi zabrinutost zbog nedavnih dešavanja na Kosovu i u Srbiji. Šta to govori?

-Ovo pokazuje da su mnogi poslanici u mnogo država svjesni da smo u ključnom trenutku i da ne možemo ovo pitanje ostaviti do iza ljetnih praznika. Stvari se sada dešavaju i to pokazuje da želimo da diplomatski vrh djeluje i da postoji koordinacija među njima.

Države moraju donijeti teške odluke

Koja su prva tri koraka?

-Srbija treba da donese jasnu odluku o Evropi, umjesto toplog prijateljstva sa Putinovom Rusijom. Ali, to znači da i političari u BiH treba da postave prioritete koji su neophodni za integraciju u evropsku porodicu.

Samozadovoljstvo i blag pristup, kao i način razmišljanja da se ne reaguje jasno na prošle sporazume, moraju se ostaviti po strani. Svaki put moramo reagovati. Drugo, treba da postoji koordinacija, za razliku od posljednjih mjeseci kada smo viđali različite tonove i stavove o situaciji između Kosova i Srbije i dešavanjima u BiH. Treće, moramo biti odlučniji u pogledu toga koji je put naprijed. To znači da države moraju donositi teške odluke. Srbija treba da donese jasnu odluku o Evropi, umjesto toplog prijateljstva sa Putinovom Rusijom [ruskog predsjednika Vladimira Putina].

Ali, to znači da i političari u BiH treba da postave prioritete koji su neophodni za integraciju u evropsku porodicu. Bio sam vrlo kritičan prema komesaru za dobrosusjedstvo, on je iz Mađarske, Oliveru Varhelyu, ali i cijela EU treba da smisli ambiciozniji plan za uključivanje regiona. To se neće dogoditi preko noći, čak ni za godinu dana, ali mora imati jasan cilj za skoru budućnost. Stvari se moraju dogoditi ove decenije i moraju se dogoditi brzo.

Stvaranje zabune

Devedesetih godina smo mislili da ćemo mekim pristupom Beogradu, ili posredovanjem dogovora, pronaći rješenje. Ono što bismo morali naučiti što se tiče jugoistočne Evrope je da ova vrsta nagovaranja nikada ne funkcioniše. Moramo da budemo jasni šta želimo od obje zemlje.

Kada pominjete različite tonove, na koga mislite?

-Mislim na različite predstavnike, različite ambasadore u pojedinim zemljama, koji su ponekad podržavali različite stavove, a ponekad stvarali zabunu. Da navedem primjer, bilo mi je veoma čudno, iako imam u vidu tenzije da su SAD obustavile vojne vježbe sa Kosovom, ali nedjelju dana kasnije izvele su vježbe sa srpskom vojskom. Čak i dalje odgovore koji nisu uvijek bili usklađeni, kada je riječ o kidnapovanju trojice kosovskih policajaca na teritoriji Srbije. Mislim da su Sjedinjene Države odreagovale odlučnije od EU. Tako nešto stvara konfuziju, pa je važno imati koordinaciju.

U pismu se pominju lekcije iz prošlosti, a ne da se kreira politika za Balkan fokusirana na Beograd. Kako komentarišete ovaj dio?

-To je referenca na '90-te godine prošlog vijeka kada smo mislili da ćemo mekim pristupom Beogradu, ili posredovanjem dogovora, pronaći rješenje. Ono što bismo morali naučiti što se tiče jugoistočne Evrope je da ova vrsta nagovaranja nikada ne funkcioniše. Moramo da budemo jasni šta želimo od obje zemlje.

Šta očekujete od zvaničnika kojima ste poslali pismo?

-Očekujem brz i koordiniran odgovor, jer je ovo prilično jedinstvena inicijativa. Nismo se slučajno obratili trima stranama, EU, Sjedinjenim Državama i Velikoj Bitaniji i očekujemo novu politiku za region.

Potpisnici 'nisu neprijatelj Srbije'

Kosovo je preduzelo korake ka ublažavanju situacije na sjeveru. Kako je navedeno u sporazumu postignutom između Kosova i EU u Bratislavi, Kosovska policija je smanjila svoje prisustvo na sjeveru, a kosovski zvaničnici su rekli da su posvećeni organizovanju novih izbora. Zašto EU ne ukida sankcije Kosovu?

-Bio sam vrlo kritičan prema ovome na nekoliko sastanaka u Evropskom parlamentu. Po mom mišljenju, na osnovu zahtjeva EU, od 3. juna, Kosovo je pokazalo spremnost da sprovede sve tačke. Sada je problem što imamo situaciju u korist predsjednika Vučića, jer on sada može da se povuče i nastavi svoju igru koja nije usmjerena na napredak već na to da situacija ostane nestabilna. Dvije stvari se moraju dogoditi: prvo povratak dijaloga, a zatim se obje zemlje moraju fokusirati na svoje izbore pristupa evropskim integracijama.

Čujem dosta kritika da je grupa potpisnica neprijatelj Srbije. Ovo uopšte nije tačno. Nema ništa bolje za region nego da Srbija izabere evropsku budućnost. Ovo je nešto najbolje što se može dogoditi EU i regionu. Nismo neprijatelji, ali želimo jasnu promjenu politike, koja bi trebala biti uravnotežena i proporcionalna.