Šefovi deset parlamentarnih odbora za vanjske poslove i više od pedeset poslanika iz različitih parlamenata, uključujući i ukrajinski, nedavno su potpisali otvoreno pismo pozivajući na povećanu podršku djelomično priznatom Kosovu, piše novinar ukrajinske EuroPravde Jurij Pančenko.

Među potpisnicima bio je i poslanik u ukrajinskom parlamentu iz predsjedničke partije „Sluha Naroda“ Aleksandar Merežko. Srbijanski predsjednik je tada oštro reagirao poručivši da će „Ukrajina izgubiti sve“, ako prizna Kosovo.

Potpisivanje otvorenog pisma Aleksandra Merežka, predsjednika Odbora za vanjske poslove Vrhovne rade i međuparlamentarnu saradnju Ukrajine, izazvalo je oštru reakciju predsjednika Srbije. Merežko je predstavnik vladajuće partije „Sluha naroda“, pa bi se njegov potpis mogao protumačiti kao moguća promjena ukrajinske pozicije, objašnjava Pančenko.

“U Srbiji se ukrajinski potpisi na ovom pismu ozbiljno shvataju u pripremi za priznavanje Kosova. Mediji pod srpskom kontrolom već su počeli da razgovaraju o mogućim koracima koje Beograd može da preduzme kao odgovor, uključujući deportaciju ukrajinskih izbjeglica koje žive u zemlji koje su našle utočište,“, nastavio je novinar.

Prema Pančenku, situaciju je smirila izjava ukrajinske ambasade, koja je užurbano kružila srpskim medijima i koja je umirila srpske vlasti. Pančenko napominje da je ova izjava pomogla da se uvjeri srpsku vladu, jer je predsjednik Vučić svoju konferenciju usmjerio na kritiku drugih političara.

Osim toga, Vučić je eksplicitno istakao da Ukrajinu smatra prijateljskom zemljom sa Srbijom i da nije bilo problema u odnosima sa Ukrajinom.

„Ukrajina je za nas prijateljska zemlja. Mislim da je Zelenski pametniji od Merežka. Jer zamislite ovo: ako Ukrajina prizna nezavisnost Kosova, izgubiće sve u jednom danu“, rezimirao je predsjednik Srbije.

Istovremeno, Vučić je, međutim, odgovorio na pozive da preispita svoju politiku prema Rusiji, navodeći da će se uvijek zalagati za „slobodarski pristup“ i pravo Srbije da sama odlučuje.

„Ipak, treba priznati očigledno: Vučićeva izjava o dobrim odnosima sa Ukrajinom ne odgovara stvarnosti“, primjećuje autor.

Prema riječima Pančenka, Srbija načelno odbija da uvede sankcije Rusiji, slabo reaguje na poznate slučajeve umiješanosti Srba u rat protiv Ukrajine, a provladini srpski poslanici zahtijevaju priznanje teritorija koje je okupirala Rusija.

Još jedan preokret srpskog predsjednika, prema Pančenku, jeste priznavanje nezavisnosti Kosova bez kršenja međunarodnog prava. Međunarodni sud pravde je 2010. godine priznao legalnost proglašenja nezavisnosti Kosova prema međunarodnom pravu.

Sugestije Vlade Srbije da je situacija slična onoj na Kosovu i u Ukrajini stoga ne bi trebalo da ostanu bez odgovora“, savjetuje urednik EuroPravde.

Pored toga, Srbija je kritikovana što podržava želju Republike Srpske da se ove jeseni održi referendum koji bi mogao dovesti do njihovog otcjepljenja od jedinstvene zemlje.

Prema riječima Jurija Pančenka, ovaj korak bi mogao da izazove novi rat na Balkanu. To je u skladu sa interesima Rusije i suprotno interesima Kijeva, koji zahtjeva aktiviranje naših akcija.

U zaključku, autor dodaje da Srbija ne odbija da pomogne Ukrajini, već samo u humanitarnom smislu. Tačnije, Beograd ovu pomoć vidi kao uvjeravanje da Kijev neće postavljati pitanja o sankcijama ili odnosima sa zemljom agresorom.

“Da li je takva razmjena zadovoljavajuća za Ukrajinu? Očigledno nije. Međutim, ukrajinska država to tek treba da smjelo da izjavi. Pa je možda vrijeme da se ova praksa promeni”, naglašava novinar.