Agencija za istrage i zaštitu BiH (SIPA) podnijela je 20. aprila ove godine Kantonalnom tužilaštvu Sarajevo izvještaj o postojanju osnovane sumnje da je u sklopu projekta „Mapiranje logora i mjesta zatočenja 1992-1995.“ koji provodi Udruženje "Tranzicijska pravda, odgovornost i sjećanje" počinjeno krivično djelo zloupotreba položaja ili ovlaštenja.

Ova informacija je u javnost isplivala prije nekoliko dana nakon što je objavljen odgovor koji je iz SIPA zatražio Milorad Kojić, poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH i bivši direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica RS-a. SIPA se za ovaj slučaj zainteresovala nakon što im je dostavljena informacija da je Udruženje TPOS sačinili upitnike-izjave za neistinitim sadržajem, odnosno da su u upitnike unošeni lažni podaci za žrtve, kao i izmišljeni događaji o nasilnom zatvaranju i mučenju civila i ratnih zarobljenika u logorima, a da su ih umjesto žrtava potpisivali službenici Udruženja s ciljem dobijanja novih materijalnih sredstava za TPOS. Iz SIPA su Kojiću odgovorili da je tokom istrage saslušan određen broj svjedoka koji su potvrdili pomenuta saznanja, ali i da su nakon toga svi sporni upitnici izdvojeni i da nisu korišteni u daljnjem radu i javnim publikacijama. Riječ je o, kako se navodi, 230 spornih upitnika-izjava koje su sačinjene, a da nisu obavljeni razgovori s osobama koje su navedene u upitnicima-izjavama. Istraga se nastavlja, navodi se u odgovoru iz SIPA.

KOMPROMITOVANI UPITNICI

Tragom ove informacije "Slobodna Bosna" je kontaktirala Dinu Mustafića, predsjednika Upravnog odgovora TPOS-a i jednog od osnivača ovog Udruženja koji nas je uputio na koordinatoricu u TPOS-u Kemiju Hodžić koja je upoznata s cijelim slučajem koji se dogodio u periodu od 2018. do 2021. godine kada ona nije bila koordinatorica u ovom Udruženju.

"Ja sam u Udruženju od 2021. godine i mogu vam potvrditi da je SIPA istraživala ono što se događalo u periodu od 2018. do 2021. godine. Istina je da je postojao jedan broj kompromitovanih upitnika koje je sačinila jedna osoba koja je odmah po otkrivanju nezakonitih aktivnosti sankcionisana na način da je dobila otkaz. U odgovoru SIPA na pitanje poslanika Kojića jasno je navedeno da smo nakon saznanja o počinjenju nezakonitih aktivnosti izdvojili sve kompromitovane upitnike koji nisu korišteni u daljnjem radu i javnim publikacijama, odnosno u prvom tomu publikacije „Logori i druga mjesta zatočenja za vrijeme rata u BiH 1992-1996.“ U cijeloj medijsko-političko hajci propušta se najvažniji dio i spinuje se informacijama potpuno zanemarujući činjenicu da je prva publikacija dokumentovana, između ostalog, na stotinama presuda stranih, regionalnih i domaćih sudova, te kao takva predstavlja činjenično i sveobuhvatno logore i druga zatočenička mjesta koja su egzistirala u 15 opština tokom rata u BiH", rekla nam je Hodžić.

Naša sagovornica priznaje da je problem s pomenutom službenicom koja je dobila otkaz zaista postojao, te naglašava da ne zna šta će odlučiti Kantonalno tužilaštvo Sarajevo. Međutim, ona ističe jednu drugu bitniju činjenicu da je cilj istraživanja koje provodi TPOS ono što mnogim političkim predstavnicima ne odgovara, a to je istina.

"Mi se žrtvama ne bavimo zbog njihove nacionalne pripadnosti, nego zbog činjenica i istine. U publikaciji je dokumentovan logor Luka u Brčkom, ali je dokumentovana sušionica u rasadniku Okrajci u selu Gornji Rahić u kojoj je, prema presudi Apelacionog suda u Brčkom bilo zatočeno 20 srpskih civila i pripadnika VRS-a. Kako je dokumentovan motel Akvarijum u Bugojnu koji je korišten za zatočavanje muslimanskih civila, tako je dokumentovana i Osnovna škola „Stipo Đerak“ u kojoj su bili zatočeni srpski civili, ali je dokumentovan i salon namještaja u kojem su bili zatočeni hrvatski civili i pripadnici VRS-a. Dakle, mi se bavimo samo i isključivo žrtvama, a političari i politikanti se bave žrtvama koristeći njihovi nacionalnu pripadnost za podizanje nacionalnih tenzija", kaže Hodžić.

U PRIPREMI I DRUGA PUBLIKACIJA

Hodžić, također, ističe da do ovog slučaja nije došlo zbog podizanja nacionalnih tenzija u BiH nego zbog postojanja nedosljednosti u samim izjavama zbog čega su one odmah uklonjene, a istraživanje ponovljeno.

„Ne znam šta će dalje uraditi SIPA i Kantonalno tužilaštvo Sarajevo, ali postoji mogućnost i da je Udruženje pridruži krivičnom gonjenju navedene osobe“, kazala nam je Hodžić koju smo pitali na koji način TPOS radi svoja istraživanja:

"Uvijek su nam polazna tačka spiskovi saveza logoraša BiH, RS i Hrvatske udruge logoraša. Na njihovim spiskovima je i popis zatočeničkih objekata za sva tri naroda u BiH."   

TPOS priprema i drugu publikaciju koja će sadržavati između 400 i 500 zatočeničkih objekata u periodu 1992-1996. u ratu u BiH. Kako nam je rekla Kemija Hodžić, tokom rata u BiH je postojalo čak oko 1.200 zatočeničkih objekata za sva tri naroda.

(D. OMERAGIĆ)