Izmjene Krivičnog zakona Republike Srpske prema kojima kleveta postaje krivično djelo na snagu stupaju, kako je najavljeno, od – 25. augusta 2023. godine. Ukaz o proglašenju Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Republike Srpske potpisao je 18. augusta predsjednik RS-a Milorad Dodik. U ukazu stoji: “Proglašavam Zakon o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Republike Srpske koji je Narodna skupština RS usvojila na Četvrtoj redovnoj sjednici, 20. jula 2023. godine.“ Mali korak za Milorada Dodika ka još većem totalitarizmu, ali veliki korak za medije – jer im je oduzeo slobodu!

U ime naroda!

Krajem prošle godine Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske i SNSD-a, najavio je, jer to od njega kako je ustvrdio traže mnogi, da će od Vlade RS-a tražiti da kleveta i uvreda (ponovo) budu krivično djelo, da se prošire krivična djela protiv ustavnog poretka, te da se urade Zakon o sprečavanju jezika mržnje i Zakon o sprečavanju širenja lažnih vijesti. Iako su uslijedile brojne reakcije i kritike, Dodik je nonšalantno objašnjavao kako će novi zakoni biti usklađeni s evropskim konvencijama, pa čak i zakonodavstvom SAD-a.

Već prema Nacrtu izmjena Krivičnog zakona, ekspresno urađenih nakon Dodikovog zahtjeva, bilo je jasno da u njima nema ništa američko i da su evropske konvencije vješto zaobiđene, a po najavama o rigoroznim kaznama za klevetu koja postaje krivično djelo, Dodikove “reforme“ najviše su ličile na poteze ruskog predsjednika Vladimira Putina koji je već odavno ograničio slobodu medija i djelovanje civilnog sektora i stavio ih pod nadzor službi.

Od onoga što je Dodik najavio, nekoliko mjeseci kasnije usvojene su “samo“ izmjene Krivičnog zakona RS-a kojim kleveta postaje krivično djelo, nema uvrede a prvobitno najavljene visoke novčane kazne (oko 100.000 KM) smanjene su na “svega“ nekoliko hiljada maraka. Ovim je još jedna Dodikova odluka prošla bez ikakvih posljedica. Odluka kojom će dodatno pritiscima biti izloženi mali mediji (i portali), a takvi su uglavnom svi oni koji nisu na budžetima Vlade RS i njenih institucija, dakle nezavisni mediji. Dovoljne su dvije-tri presude po novim odredbama Krivičnog zakona RS, da stave ključ u bravu.

Ne treba zaboraviti da na udar Dodikovog zakona mogu doći i novinari iz Federacije BiH, osim ako sljedeća (zakonska) odluka Narodne skupštine RS (na Dodikov zahtjev) ne bude da se na prostoru Republike Srpske zabrani emitiranje i prisustvo medija koji nisu registrirani u RS (kao što je Putin zabranio strane medije, a Xi Jinping društvene mreže), a do tada treba očekivati tužbe iz Republike Srpske u tužilaštvima ovog entiteta i protiv novinara iz Federacije.

Tužilaštva u odbrani RS od – novinara

Nema toga što Dodik ne može s ciljem zaštite interesa RS, kako naglašava, a njegove zadnje “reforme“ su zbog toga što se protiv RS vodi, kako tvrdi, specijalni rat u kojemu sudjeluju i novinari: “Republika Srpska je shvatila da je došlo vrijeme da se stane u kraj ovim oružjima specijalnog rata protiv nje“. Ne bi ni Vladimir Putin bolje.

I tako zahvaljujući Dodiku, od danas će svako u Republici Srpskoj ko bude smatrao da je oklevetan ili da je o njemu iznesena neka neistina moći podnijeti krivičnu prijavu kojom će se dalje morati baviti nadležno tužilaštvo. A po novim odredbama Krivičnog zakona RS, krivičnim djelom smatra će se svako objavljivanje pisanog, audio i video materijala bez odobrenja osoba na koje se odnosi taj materijal!?

Svako objavljivanje dokumenata bez suglasnosti nadležnih, također će biti krivično djelo i svaki ministar, svaki direktor i ini će moći tužiti novinara i medij ukoliko tako nešto uradi. Zbogom istraživačkom novinarstvu i borbi protiv korupcije! Jer, ubuduće neće odgovarati korumpirani političari nego novinari koji objave dokaze o tome. Ko će štititi novinare od toga?

Ne samo da se ovim dodatno ograničavaju novinarske slobode, nego se dodatno urušava novinarska profesija.

Na brojne reakcije novinara, prije usvajanja ovih izmjena Krivičnog zakona, Dodik je nonšalantno odgovorio: “Ovo im je odlična prilika, zato što su ponovo u sukobu sa vlastima, pa će sada dobiti više novca od ovih sa Zapada. Oni će njima dati novac da se kao brane, a ja pitam od čega se brane“, jasno targetirajući ko su stvarne mete ovih izmjena zakona.

Strah vlasti od činjenica

Siniša Vukelić, urednik portala Capital, koji često kritički piše o vlasti, ili je bar dosad to radio jer nove zakonske odredbe im bukvalno vežu ruke, i predsjednik Kluba novinara Banjaluka nema dilema oko toga da je vlast u RS ovim željela da zaštiti svoj interes jer se boji istina i činjenica, poručujući svima: “Ne interesuje nas šta vi mislite.“ Osim toga smatra da je vlast Republike Srpske ovim okrenula leđa Ujedinjenim nacijama, Vijeću Evrope, OSCE-u, Evropskoj federaciji novinara…, odakle su proteklih mjeseci stizale brojne kritike na ove izmjene Krivičnog zakona Republike Srpske.

Kriminaliziranje klevete, po stavu OSCE-a odnosno Ureda za demokratske institucije i ljudska prava, direktno ugrožava slobodu izražavanja, koja je temelj funkcioniranja demokratskih država. Uz to, naglašavaju da zakoni o kleveti moraju biti formulirani tako da onemoguće bilo kakvu zloupotrebu od strane javnih vlasti. Po Sabini Čudić, zastupnici Naše stranke u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, već je samo iniciranje ovakvog zakona postiglo svoj cilj “proizvodeći veliku količinu straha među novinarima“. Što je (bezuspješno) poručeno i s protesta novinara u Banja Luci.

Usvajanje Dodikovih izmjena zakona, Christian Schmidt, visoki predstavnik u BiH, prokomentirao je kao “otvoreni napad na građanske slobode i očevidno kršenje obaveza koje proistječu iz Dajtonskog sporazuma“. No, sankcija zbog kršenja Dejtonskog sporazuma nema, osim što je iz OHR-a najavljeno da će oni pratiti situaciju. Dodikovo kršenje i uskraćivanje sloboda medijima osudili su i iz misije UN, Vijeća Evrope, Delegacije EU u BiH, kako i američka i britanska ambasada.

U zajedničkom saopštenju UN-a, OSCE-a, Vijeća sigurnosti i Delegacije Evropske unije u BiH, navodi se da je to korak koji je protivan međunarodnim obavezama BiH u oblasti ljudskih prava, te nije u skladu sa evropskim putem BiH, kao i sa 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije, posebno s prioritetima o povoljnom okruženju za civilno društvo i o slobodi izražavanja.

Stevandić uvodi red

“Moramo početi uvoditi red“, odgovorio je na kritike Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske. Podsjetimo, prema haškim dokumentima Nenad Stevandić je u aprilu 1992. godine bio na čelu Srpskih odbrambenih snaga (SOS) koje su učestvovale u zauzimanju Banja Luke progoneći, zatvarajući i ubijajući  Hrvate i Bošnjake. Dva mjeseca kasnije SOS su učestvovale u etničkom čišćenju bošnjačkog i hrvatskog stanovništva u Kotor Varoši.

Ratni snimak iz Kotor Varoši na kome je Stevandić ponovo je 18. augusta 2023. uznemirio javnost, uz svjedočenje Fikreta Skopljaka: “Stevandić i Kajkut su bili tu, njih dvojica su me udarali. Vidi se kad me je Kajkut udarao, Stevandić je rekao nemoj ja ću, i onda su me tamo između auta i zida gazili.“

Krivičnu prijavu, jer ni više od 30 godina nema istrage tužilaca protiv Stevandića, podnio je Institut za istraživanje genocida iz – Kanade zbog osnovane sumnje za izvršenje ratnog zločina i zločina protiv čovječnosti za vrijeme agresije na BiH: “Visoki predstavnik i pravosudne institucije u BiH dužne su da odlučno reagiraju i hitno poduzmu korake iz svoje nadležnosti. Ne smije biti nikakvog odlaganja. Jer Stevandić zajedno sa Miloradom Dodikom i njegovim establišmentom uvode BiH u nestabilnost čije posljedice mogu biti nesagledive.“

Prijava i snimak u javnosti su se pojavili 18. augusta, isti dan kad je Narodna skupština RS usvojila izmjene Krivičnog zakona. Znači li to da od sada Stevandić može tužiti svakoga ko objavi navedeni snimak iz Kotor Varoši i da će tužioci istraživati novinare, dok će Stevandić, koga žrtve optužuju za teške ratne zločine, i uz brojne haške dokaze i dalje slobodno hodati?!

Bez slobodnih medija nema demokratije

Podsjećamo da prema zadnjem Izvještaju o napretku Evropske komisije, objavljenom krajem prošle godine, novinarstvo u Bosni i Hercegovini ostaje nesigurna profesija, sa niskim plaćama i malom sigurnošću zaposlenja. U Izvještaju se navodi da bi Bosna i Hercegovina u narednoj godini posebno trebala da osigura zaštitu novinara/ki i sistematsko institucionalno praćenje prijetnji i nasilja nad novinarima/kama, osigura finansijsku održivost i političku nezavisnost javnih emitera i uskladi entitetsko zakonodavstvo sa državnim zakonom o javnom RTV sistemu, te da usvoji zakone o transparentnosti vlasništva nad medijima i kriterijume javnog oglašavanja.

Prema Izvještaju su nastavljeni politički pritisci i zastrašivanje novinara, državni javni servis je u opasnosti od gašenja, a položaj novinara i novinarki je neravnopravan. Istovremeno BiH nije postigla napredak u rješavanju ključnog prioriteta Mišljenja 12 Evropske komisije u kome se navodi da će se garantovati sloboda izražavanja i medija i zaštita novinara.

Po Evropskoj komisiji: “Zakonodavni okvir treba da bude usklađen sa evropskim i međunarodnim standardima i da se u potpunosti provodi. Politički uticaj na javne emitere i dalje postoji, a njihova finansijska održivost nije osigurana. Zakon o javnom RTV sistemu ostaje nepromijenjen, a entitetsko zakonodavstvo još nije usklađeno sa ovim Zakonom. Nastavljeni su politički pritisci, zastrašivanje i uznemiravanje novinara, uključujući fizičke i verbalne napade, a nije bilo ni odgovarajućeg institucionalnog praćenja.“

U Izvještaju je naglašena “ozbiljna zabrinutost“ zbog političkog pritiska, zastrašivanja i prijetnji novinarima/kama, a navodi se i da su polarizirana politička klima, stalni verbalni napadi i nacionalistička retorika stvorili su, kako piše, neprijateljsko okruženje za slobodu medija: “Visokopozicionirani političari su nastavili sa javnim napadima i omalovažavanjem novinara, analitičara i medijskih radnika, posebno žena.“

Od svega navedenog što je u Bosni i Hercegovini trebalo uraditi, usvojene su zakonske odredbe kojima je kleveta krivično djelo u RS.

Ključan aspekt demokracije, prema podacima na zvaničnoj stranici EU, jesu sloboda i pluralizam medija. Navodi se i da istinska demokracija nije moguća bez slobodnih medija koji nadziru one koji su na vlasti: “Mediji su ključni stup za kontrolu i ravnotežu kojima se podupire demokratska vladavina. Zbog toga poniranje u autoritarnu vladavinu često započinje okretanjem protiv neovisnih medija.“

Ekipa Slobodne Bosne

(Ovaj sadržaj objavljen je u okviru projekta EU Media Reportages 2023 koji finansijski podržava EUSR u BiH. Stavovi izraženi u tekstu ne odražavaju nužno i stavove EUSR-a u BiH")