Ministar trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac najavio je da će na današnjoj sjednici Vijeća ministara BiH tražiti od Ministarstva pravde potpunu informaciju o statusu SNSD-ovih prijedloga zakona o Ustavnom sudu BiH i prestanku važenja mandata stranim sudijama.

On je dalje naveo da je to Dodikova politika i politika manjeg bh. entiteta. Košarac je dodao da od toga neće odstupiti ni milimetar i to treba da bude jasno njihovim partnerima u vlasti kojima su predstavljeni prijedlozi zakona o Ustavnom sudu BiH i prestanku važenja mandata stranim sudijama.

Džemal Smajić, delegat (SBiH) u Domu naroda parlamenta BiH, smatra da je poruka koju je u javnost poslao ministar Košarac ultimatum svim učesnicima na vlasti na državnom nivou.

“ Kada ovakav ultimatum dolazi od strane politike koja otvoreno negira BiH, ruši ustavni poredak i prijeti secesijom, onda je to ujedno i razlog zašto sve stranke u Parlamentu BiH, bez obzira na poziciju i opoziciju, a koje se predstavljaju da štite interese BiH, ne bi smjele prihvatiti Košarceve ucjene. Ustavni sud je posljednja instanca gdje još uvijek možemo zaštiti interese države bez uticaja Milorada Dodika – naveo je Smajić.

S druge strane, kako kaže, Košarac bi se trebao baviti svojim poslom.

Košarac bi trebao i odgovori na pitanja koja sam mu jučer postavio na sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH. Naime, u posljednjih pet godina (2018-2022) BiH je prikazala da je iz Srbije uvezla 1,541 milijardu EUR-a (cca 3,014 milijardi KM) roba manje nego je to prikazala Srbija u svojoj statistici.

Zvanični podaci BiH ukazuju da je BiH iz Srbije uvezla 5,932 milijarde EUR-a, a podaci Srbije da je Srbija u BiH izvezla 7,473 milijardi EUR-a. Kada je u pitanju Hrvatska te razlike su još izraženije. Za isti period BiH je prikazala da je uvezla robe iz Hrvatske manje za 3,01 milijardi EUR-a (cca 5,887 milijardi KM). Statistički podaci BiH ukazuju da je BiH iz Hrvatske uvezla 5,228 milijardi EUR-a, a statistički podaci Hrvatske da je Hrvatska u BiH izvezla 8,239 milijardi EUR-a.

Posmatrano kumulativno te razlike iznose cca 4,55 milijardi EUR-a (8,9 milijardi KM). Potrebno je da nadležne institucije utvrde zašto se javljaju navedene razlike. To bi značilo da se manje novca slijeva u državnu kasu iz koje se finansiraju institucije i građani BiH. Ukoliko se radi o eventualnim propustima nadležnih organa BiH, onda je potrebno uključivanje svih relevantnih državnih institucija kako bi se ispitao cijeli slučaj – poručio je Smajić.