Oluja Daniel koja je poharala Mediteran, odnoseći žrtve u Libiji, Egiptu, Izraelu i Grčkoj, mogla bi biti najava sličnih katastrofa u bliskoj budućnosti koje će biti još češće, upozoravaju klimatolozi.

Neuobičajeno jaka oluja prvo je obilnim padavinama ubila 15 ljudi u centralnoj Grčkoj prije nego što je pogodila Libiju gdje bi moglo biti više od 10.000 mrtvih. "More neprestano izbacuje desetke tijela. Dosad smo prebrojili više od 5300 poginulih, a taj broj će se možda i udvostručiti jer je nestalih također više tisuća", rekao je za Reuters libijski ministar Hichem Abu Chkiouat. Najmanje 30.000 ljudi izgubilo je krov nad glavom samo u Derni, kaže UN.

Do Libije je oluja Daniel stigla u nedjelju nakon što je prije pogodila Bugarsku, Tursku i Grčku. Globalno zatopljenje znači da će područje Mediterana u budućnosti vjerovatno morati biti spremno za sve snažnije oluje, prenose agencije mišljenja stručnjaka. Kao pandan američkom uraganu, hurricaneu, za mediteranske oluje meteorolozi koriste naziv "medicane", javlja Reuters. Postoje uvjerljivi dokazi da učestalost mediteranskih jakih oluja opada s klimatskim zatopljenjem, no istovremeno medicanei postaju sve jači, upozorava meteorologinja Suzanne Gray s britanskog Univerziteta Reading.

Grčku je zadesila iznimno snažna oluja 4. septembra nakon razdoblja velikih vrućina i šumskih požara. U Libiji su poplave potopile grad Dernu: silna voda slila se niz brda obično suhim riječnim koritom, probila dvije brane i odnijela četvrtinu grada. Strahuje se da je najmanje 10.000 ljudi nestalo, objavila je federacija Crvenog križa i Crvenog polumjeseca.

Grčki klimatolog Christos Zerefos procjenjuje da je i na Libiju pala ista golema količina vode (1000 milimetara, odnosno metar) koliko je u roku od samo dva dana palo na Tesaliju u centralnoj Grčkoj. Od početka bilježenja sredinom 19. vijeka takvo što nije registrirano. Očekujemo da će se ovakve pojave češće događati, kaže Zerefos za Reuters. No, stručnjaci kažu da će utjecaj takvih meteoroloških nepogoda na zemlje Sredozemlja vjerovatno biti neujednačen, i to najrazorniji za one koje se ne uspiju pripremiti.

Posebno je ugrožena Libija, koja je nakon nasilnog rušenja Gadafija pretrpjela više od decenije haosa i sukoba. Prije nego što je izbila oluja Daniel, hidrolog Abdelwanees Ashoor s libijskog univerziteta Omar Al-Mukhtar upozorio je da je Derna ugrožena zbog ponovnog plavljenja wadija, suhog riječnog korita. No, i puno uređenija Grčka imala je velike probleme s olujom koja je nosila kuće te rušila mostove, ceste i električne vodove.

Izrael je u srijedu ujutro zahvaćen jakim kišama, ostacima oluje Daniel koja je početkom sedmice izazvala smrtonosnu pustoš u Libiji i Grčkoj. Obilna kiša je neuobičajena za Izrael u septembru, piše Times of Israel. Daniel - nazvan "medicane" zbog svog mediteranskog položaja i karakteristika sličnih uraganu - crpio je golemu energiju iz iznimno tople morske vode.

A toplija atmosfera zadržava više vodene pare koja može pasti kao kiša, kažu stručnjaci. Zagrijane vode također uzrokuju sporije kretanje ciklona, što im omogućava da ispuste mnogo više kiše, rekao je za AP Raghu Murtugudde, profesor na Indijskom institutu za tehnologiju u Mumbaiju.

Do katastrofalnog ishoda dovodi kombinacija klimatskih promjena i ljudskog djelovanja: katastrofalnu poplavu u Grčkoj olakšali su šumski požari, gubitak vegetacije i rastresito tlo, a u Libiji loše održavana infrastruktura.

Takvi medicanei, mediteranski uragani, formiraju se jednom do dva puta godišnje, najčešće od septembra do januara. Obično ne dosežu snagu pravih uragana, osim rijetko, rekao je Simon Mason, glavni klimatolog na Međunarodnom istraživačkom institutu za klimu i društvo Columbia Climate School, piše, između ostaloga, Jutarnji.hr.