Poručio je ovo nedavno predsjednik RS Milorad Dodik, a ponovili i ostali politički predstavnici ovog entiteta.

O čemu se razgovara?

Zakon o Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine ne može se odvajati od drugih pitanja iz oblasti pravosuđa, rečeno je na konsultacijama koje je ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac obavio sa ministrom pravde RS Milošem Bukejlovićem, koji će učestvovati na sastanku radne grupe za pravosudna pitanja.

Košarac i Bukejlović su istakli da je najznačajnije pitanje usvajanje zakona o Ustavnom sudu BiH što, kako su naveli, podrazumijeva i odlazak stranih sudija, a što je u skladu sa zaključcima Narodne skupštine RS.

"Zato ostajemo pri tome da na Vijeću ministara nećemo dati podršku nijednom zakonu dok se ne definiše zakon o Ustavnom sudu BiH", naveo je Košarac.

I Dodikov savjetnik Ognjen Tadić navodi da je pitanje Ustavnog suda mjera stvari.

"Pripada tom spisku od 14 tačaka vezanih za EU. Pokazala je RS na ovih pet pitanja da ona nije sporna za dogovor. Zakon o Ustavnom sudu nije test za RS. On je test za federalne partnere. Ako ne prođu taj test, RS pere ruke od te krize koju namjerno stvaraju", naveo je Tadić.

Čovićevo odobravanje i američko NE!

Dodikov napad na Ustavni sud BiH lider HDZ-a Dragan Čović ne samo da nije osudio i prešutio, već ga je i podržao.

To je bilo potpuno jasno nakon sastanka u Konjicu, kada je lider HDZ-a poručio "da strancima nije mjesto u Ustavnom sudu BiH te da, ukoliko BiH želi u Evropsku uniju, stranci ne mogu biti članovi pravosudnih institucija i da on apsolutno podržava njihovo izbacivanje".

S druge strane, američki ambasador u BiH Michael Murphy poručio je da SAD vjeruju da međunarodne sudije u Ustavnom sudu BiH još uvijek imaju posla.

"Mi nećemo podržavati nastojanja koja podržavaju Dodik i Čović da se ovaj sud pretvori u etničku instituciju. To nije i ne treba biti takva institucija. Ustavni sud je institucija u kojoj niko ne treba da bude izložen Dodikovim ucjenama - ni građani BiH, niti druge institucije niti druge političke stranke u ovoj zemlji, a ni međunarodna zajednica. To je ono što on pokušava. Mi pod tim nećemo pokleknuti", rekao je Murphy za Face TV.

Brana secesionizmu

Strane sudije u Ustavnom sudu i OHR su jedina smetnja secesionističkim snagama, kazao je za Vijesti.ba ustavni ekspert Kasim Trnka.

"Nažalost, ja imam utisak da ono sve što Dodik radi, Čović indirektno podržava nadajući se da će i on uskočiti da podijeli taj plijen ukoliko on ostvari ciljeve. On je počeo da stvara paradržavne organe, počevši od Hrvatskog narodnog sabora, koji bi trebao funkcionisati kao parlament, njegovo predsjedništvo kao vlada, a već najavljuju formiranje upravnih organa koji bi, kako oni kažu, bili paralelni federalnim i državnim upravnim organima kao što su ministarstva, agencije itd. Zbog čega on podržava da idu strane sudije? Vjerovatno je to dogovoreni koncept sa Dodikom, pa da se onda biraju domaće sudije gdje će oni ostvariti svoj utjecaj na biranje domaćih sudija a ovi će, kada budu došli u Ustavni sud, mijenjati pravila Ustavnog suda i uvesti instituciju koncenzusa, odnosno vitalnog interesa i konstitutivnih naroda u Ustavni sud. Time će definitivno omogućiti blokadu Ustavnog suda. On je jedina institucija na nivou BiH u kojoj se ne naglašava princip konstitutivnosti i u kojem se ne traži ni zaštita vitalnog interesa, niti postoji mogućnost blokade. To je jedina institucija o kojoj se odlučuje većinski", kaže Trnka.

Šta bi bile posljedice kada bi ovaj dvojac uspostavio kontrolu nad Ustavnim sudom BIH?

"Oni bi tako sebi otvorili vrata da realizuju svoje koncepte secesije. Pritom, ne treba zaboraviti da s time rizikuju narušavanje stabilnosti i mira ne samo u BiH, nego na Zapadnom Balkanu. Tu je pitanje kako bi se ponašale SAD i EU, s obzirom da Dodik očigledno ima snažnu podršku i iz Srbije i iz Rusije. To bi ponovo bilo odmjeravanje snaga velikih sila na području Zapadnog Balkana, odnosno BiH", smatra Trnka.

(Vijesti.ba)