Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) danas bi trebalo da razmatra principe Prijedloga zakona o vanjskim poslovima BiH, čiji je predlagač Vijeće ministara BiH. Po završetku ove, bit će održana hitna sjednica Predstavničkog doma sa samo jednom tačkom dnevnog reda: "Učestali napadi na povratnike na području entiteta Republika Srpska i Prijedlog mjera i aktivnosti na poboljšanju sigurnosti povratnika na teritoriji Bosne i Hercegovine".

Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma jučer je utvrdila da je Prijedlog zakona o vanjskim poslovima BiH usklađen s Ustavom i pravnim sistemom BiH, a Komisija za vanjske poslove bi se u o njemu trebala izjasniti na sjednici zakazanoj za danas.

Zamjenik ministra vanjskih poslova BiH Josip Brkić kazao je na sjednici Ustavnopravne komisije da predloženi zakon regulira materiju i odnose institucija BiH u vođenju i provođenju vanjske politike.

Napomenuo je da se o zakonu o vanjskim poslovima prvi put raspravlja u parlamentarnim klupama jer, kako je kazao, nikad do sada on nije ni mogao imati parlamentarnu većinu, do ovog saziva Vijeća ministara BiH.

Kako je navedeno u obrazloženju, cilj donošenja tog zakona je objedinjavanje postojeće zakonske regulative kojom se utvrđuje i definiše vršenje vanjskih poslova, te njeno sređivanje i sistematiziranje u jedinstven zakon.

O principima Prijedloga zakona o sklapanju međunarodnih ugovora

Donošenjem tog zakona omogućava se uspostavljanje jasne distinkcije između vanjske politike i vanjskih poslova, koji se vrše putem instrumenta diplomatije.

Poslanici bi trebali razmatrati i principe Prijedloga zakona o sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora, koji je također predložilo Vijeće ministara BiH. Ustavnopravna komisija je utvrdila da je predloženi zakon usklađen sa Ustavom i pravnim sistemom BiH.

Brkić je kazao da je zakon koji je donesen 2000. godine pokazao svoje manjkavosti u kontekstu vremenskog okvira za sklapanje određenih ugovora.

"Sada se uvode jasni rokovi za institucije BiH u kontekstu sklapanja međunarodnih ugovora", pojasnio je Brkić.

Poslanici bi trebali razmatrati i Izvještaj o stanju radijacijske i nuklearne sigurnosti za 2022. godinu, čiji je podnosilac Državna regulatorna agencija za radijacijsku i nuklearnu sigurnost.

Predviđeno je i razmatranje nekoliko poslaničkih inicijativa, kao i Prijedlog odluke o osnivanju ad hoc komisije Parlamentarne skupštine BiH za provođenje postupka imenovanja Vijeća Regulatorne agencije za komunikacije BiH, čiji je predlagač Ministarstvo komunikacija i prometa BiH.

O učestalim napadima na povratnike u RS 

Po završetku redovne sjednice, bit će održana hitna sjednica Predstavničkog doma sa samo jednom tačkom dnevnog reda: "Učestali napadi na povratnike na području entiteta Republika Srpska i Prijedlog mjera i aktivnosti na poboljšanju sigurnosti povratnika na teritoriji Bosne i Hercegovine".

Zahtjev za sazivanje hitne sjednice s ovom tačkom dnevnog reda uputili su poslanici: Edin Ramić, Šemsudin Dedić, Milan Dunović, Šemsudin Mehmedović, Safet Kešo, Zlatan Begić, Denijal Tulumović, Amor Mašović, Vlatko Glavaš, Šerif Špago, Nermin Mandra, Jasmin Emrić, Midhat Čaušević i Elvisa Hodžić. 

U obrazloženju predložene tačke dnevnog reda kaže se, između ostaloga, da javnost u BiH gotovo svakodnevno svjedoči napadima na povratnike nesrpske nacionalnosti u entitetu Republika Srpska koji, kako se navodi, u posljednje vrijeme poprimaju oblik sistematskog djelovanja s ciljem pritiska na povratnike bošnjačke i hrvatske nacionalnosti s očiglednom namjerom da ih se prisili da konačno napuste svoje domove.

Dodaje se da su fizički napadi i prijetnje, napadi na vjerske objekte i provokacije na vjerskoj i nacionalnoj osnovi, zabilježeni u gotovo svakom povratničkom mjestu u Republici Srpskoj.

Poslanici koji su predložili razmatranje ove tačke dnevnog reda, predložili su i da Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH usvoji i nekoliko zaključaka.

Predloženo nekoliko zaključaka

Prvim predloženim zaključkom najoštrije se osuđuju "učestali sistematski napadi na povratnike na području entiteta Republika Srpska, motivirani vjerskom i nacionalnom netrpeljivošću, čiji je cilj pritisak na povratnike bošnjačke i hrvatske nacionalnosti s konačnom namjerom da ih se prisili da napuste svoje domove".

Također, od vlasti Republike Srpske, posebno od Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, traži se da efikasno zaštiti povratnike od napada, umjesto, kako se navodi, tolerisanja, a ponekad i ohrabrivanja tih napada.

"Tražimo od visokog predstavnika u BiH da u skladu s obavezama propisanim Općim okvirnim sporazumom za mir u BiH i ovlastima utvrđenim Zaključcima Vijeća za provedbu mira iz Bonna od 9. i 10. decembra 1997. godine donese zakon kojim će se striktno provesti odredba o proporcionalnoj nacionalnoj zastupljenosti u policijskim strukturama, te da se u skladu s tim izvrši prijem većeg broja Bošnjaka i Hrvata u policijske strukture entiteta RS, odnosno Srba u strukture MUP-a Federacije BiH i kanatonalnih MUP-ova. Zakonom bi trebalo regulisati da se u naseljima u kojima povratnici iz jednog naroda čine većinu, na rukovodne pozicije imenuju policijski službenici iz tog naroda", kaže se u jednom od predloženih zaključaka.

Predložen je i zaključak kojim se od Vijeća ministara BiH traži da formira fond na državnom nivou iz kojeg bi se u periodu od narednih pet godina stimulisao angažman policijskih službenika koji žive u Federaciji BiH, a rade u Republici Srpskoj, odnosno policijskih službenika koji žive u Republici Srpskoj, a rade u Federaciji BiH.