Naučno istraživački institut "Ibn Sina" - Centar za balkanološke studije danas je u prostorijama Instituta organizirao panel-diskusiju povodom obilježavanja 30 godina od reafirmiranja nacionalnog imena Bošnjak.

Učesnici su bili prof. dr. Selmo Cikotić, dr. Jasmin Medić, mr. Admir Lisica i Haris Imamović.

"Reafirmacija nacionalnog imena je historijska, ali s druge strane i politički-pravna kategorija i realnost. To se, na neki način, pokušava osporavati od strane onih koji nemaju pozitivan odnos prema državi Bosni i Hercegovini, prema Bošnjacima kao najmnogoljudnijoj etničkoj grupi unutar naše države. Međutim, ono što je urađeno u smislu reafirmacije imena, učinjeno je u korist Bošnjaka i Bosne i Hercegovine, ni na čiju štetu", naglasio je ovom prilikom Cikotić.

Dodao je da je to bila "historijska misija koja se realizirala paralelno sa procesom obnove nezavisnosti, suvereniteta i međunarodnog subjektiviteta Bosne i Hercegovine kao države, i Bošnjaka kao jednog od najmnogoljudnijih naroda na ovom prostoru".

"Manipuliše se historijom, ne zbog prošlosti, već zbog današnjeg i budućeg vremena. Manipuliše se statistikom, opet ne zbog cifara, nego zbog posljedica koje te cifre proizvode. Historijom i statistikom se na ovim prostorima manipulisalo često na štetu Bosne i Hercegovine i Bošnjaka. Manipuliše se subjektivitetom, veličinom i snagom Bošnjaka. Bošnjaci su na jedan težak način morali da pokažu svoju snagu, svoju veličinu i vrijednost, ali su zajedno sa drugima koji Bosnu i Hercegovinu osjećaju kao svoju domovinu, stali na put onima koji su mislili da su planovi nestanka Bosne i Hercegovine i Bošnjaka realizirani do te mjere da je to kraj Bosne i Hercegovine", naveo je Cikotić.

Upozorio je da te politike nisu do kraja poražene, te da danas političkim, obrazovnim, administrativnim i mnogim drugima, nastoje ostvariti ciljeve koje nisu uspjeli postići oružanim putem.

"Nema dileme da će Bosna i Hercegovina na svom putu uspjeti i da će Bošnjaci na svom putu uspjeti", poručio je Cikotić.

Dr. Medić je na večerašnjem skupu govorio o položaju Bošnjaka u manjem bosanskohercegovačkom entitetu RS, naglašavajući da će "Bosne i Hercegovine biti onoliko koliko ona bude jaka u manjem entitetu".

"Smatram da težište bošnjačke politike, odnosno probosanske politike, treba da bude u manjem entitetu. Večeras sam pozvan da govorim o položaju Bošnjaka u manjem entitetu u posljednje skoro tri decenije. Bošnjaci su bili značajan politički faktor u entitetu RS, dok su danas svedeni na de facto nacionalnu manjinu, koja nema pravo da učestvuje u najznačajnijim odlukama na području tog entiteta. Prema tome treba da i zvanična bošnjačka politika agilnije djeluje na tom području, da bi se sačuvala Bosna i Hercegovina", kazao je Medić.

Mr. Lisica je ocijenio da je izuzetno važno da govorimo o ovakvim, historijski značajnim temama.

"Danas su odlični izlagači, svako iz svog domena, govorili o ovoj temi. Bošnjaci su danas, 30 godina nakon Sabora, politički narod koji je jasno odabrao svoj put - a to je jedinstvena i nezavisna Bosna i Hercegovina, u kojoj će svi narodi živjeti ravnopravno. Danas se najčešće postavlja pitanje jesmo li mi stasali. Možemo reći da jesmo, pomjerili smo neke granice, napredovali smo, ali možemo još dosta toga učiniti", zaključio je Lisica.

Haris Imamović je ukazao na značaj odluka i zaključaka koji su doneseni na Saboru, istakvnuvši nacionalno jedinstvo koje je pritom iskazano.

"Nekoliko je glavnih poruka, prije svega potvrđen je politički suverenitet Bošnjaka u uslovima apsolutnog pritiska i nepovoljnog plana međunardone zajednice. Bošnjaci su našli snage da tom planu kažu ne i da otvore prostora onome što će kasnije doći, a to je Dejtonski mirovni sporazum. Druga stvar je da je sačuvana cjelovitost Bosne i Hercegovine. Bila je na stolu podjela. Naše političko rukovodstvo, na čelu sa Alijom Izetbegovićem je jasno reklo da to ne dolazi u obzir, uprkos svim prijetnjama i pritiscima", kazao je Imamović.

Prvi bošnjački sabor, na kojem je odlučeno da se dotadašnje nacionalno ime Musliman zamijeni povijesnim imenom Bošnjak, održan je u Sarajevu pod opsadom 27. i 28. septembra 1993. godine.

(Preporod.info)