KAO DIJETE IZ RATA STIGAO U ŠVEDSKU: Almir ponosan na bh. korijene, ostvario snove

"1994. godine smo došli u Švedsku. Sve je to krenulo da se čovjek morao boriti. Prvo se borilo u ratu, da ostaneš živ, da preživiš. Nismo imali hrane, ničega. Otac bio u zatvoru. Onda smo dobili drugu šansu da živimo u drugoj državi, pa je i tu krenula borba. Ne možeš sebe gledati kao žrtvom i doseljenikom, već kako da uspiješ u novoj državi i sredini”, prisjetio se Karahodža.

  • Društvo

  • 23. Sep. 2023  

  • 0

Almir Karahodža je kao dijete napustio Stolac, te je sa porodicom otišao put Švedske. U ispovijesti za N1 govorio je o tome kako je nakon završetka dva fakulteta postao uspješan poslovni čovjek koji rukovodi velikim lancem stomatoloških ordinacija u Švedskoj.

Međutim, on nije zaboravio svoje korijene i odakle dolazi, te svoje slobodno vrijeme posvećuje malađim generacijama koje podučava bosanskim narodnim igrama i nošnjama te kulturi i tradiciji sa ovih prostora.

Na početku je Karahodža govorio o svom putu iz ratom zahvaćene BiH ka Švedskoj.

"1994. godine smo došli u Švedsku. Sve je to krenulo da se čovjek morao boriti. Prvo se borilo u ratu, da ostaneš živ, da preživiš. Nismo imali hrane, ničega. Otac bio u zatvoru. Onda smo dobili drugu šansu da živimo u drugoj državi, pa je i tu krenula borba. Ne možeš sebe gledati kao žrtvom i doseljenikom, već kako da uspiješ u novoj državi i sredini”, prisjetio se Karahodža.

Sada je on direktor stomatoloških klinika širom Švedske.

“Imamo oko 240 uposlenika i ja sam tu regionalni šef i direktor firme”, naveo je on.

Također, Karahodža je otkrio šta je za njega najveći uspjeh otkako je iz ratom zahvaćenog Stoca stigao u Švedsku.

“Moj najveći uspjeh je da nisam zaboravio ko sam i šta sam i to je zahvaljujući roditeljima. Ponos je preživjeti rat i nastaviti dalje. Ne gledati sebe kao gubitnika iako su moje najljepše godine oduzete kao i mnogim mojim vršnjacima. Meni je bilo važno da što više pokažem u novoj državi”, istakao je Karahodža.

Svoje slobodno vrijeme Karahodža posvećuje djeci i kako da djeca rođena u Švedskoj ne zaborave kulturu i tradiciju iz BiH.

“Formirao sam svoje KUD Zlatni behar 2010. godine. Od tada smo osam puta bili prvaci Švedske. Sva ova djeca koja igraju su rođena u Švedskoj i kada obuku narodnu nošnju, vidiš Bosnu u njima”, s ponosom je istakao Karahodža.

Karahodža je dodao da su i Šveđani oduševljeni kada vide djecu u bosanskoj narodnoj nošnji. Volio bi, kaže, da provodi vrijeme malo u Švedskoj, malo u BiH.

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...