Domaće hercegovačke jagode sve su rjeđe na tržnicama, a kada se i pojave njihova cijena mnogima je previsoka. No, iza te cijene krije se dublja i dugotrajnija priča o zapuštenoj poljoprivredi, ignorisanim proizvođačima i sistematski pogrešnoj politici. Sve to otvoreno progovara Danijela Džakula, dugogodišnja poljoprivrednica iz Stoca, čije riječi oslikavaju sumornu sliku hercegovačkog agrara.

U razgovoru za naš portal, Džakula ne štedi nikoga, od odgovornih u Ministarstvu poljoprivrede do šireg društvenog konteksta koji domaćeg proizvođača stavlja na marginu.

"Otkupna cijena jagode trenutno je oko 5 KM, a to kako i zašto se cijena udvostruči u maloprodaji je pitanje za državu i politiku koja bi morala i trebala garantirati proizvođačima minimalnu otkupnu cijenu i ograničiti na neki način maloprodajnu cijenu tako da se proizvođačima omogući isplativa proizvodnja, a s druge strane da se kupcima voće, u ovom slučaju jagoda, učini cjenovno dostupnim, odnosno prihvatljivim. Ja već godinama upozoravam na ovaj problem, ali sluha za ovaj i još mnoge probleme u poljoprivredi nema. Visoke cijene voća isključivo su krivnja loših poljoprivrednih politika koje se vode u kontinuitetu posljednjih trideset godina. Niti jedan medij nije ispratio usvajanje strategije poljoprivrede za idućih deset godina koja je – malo je reći – katastrofalna. U federalnom parlamentu tada se za riječ javio samo jedan zastupnik i na njegovo izlaganje o lošoj poticajnoj politici ministar Hrnjić odgovorio je da je svjestan da poticaji idu u pogrešne ruke, ali da zbog određenih pritisaka u tom segmentu ne smije ništa poduzimati. U svakoj iole normalnoj državi ljudi bi se pitali ko to stvara pritisak i prijetnje i ko to štiti kriminal koji se tiče poljoprivrednih poticaja. U našoj državi imamo ministra koji na svaki istup poljoprivrednika koji su nezadovoljni reagira posve neprihvatljivom i uvredljivom rečenicom da su to 'izolirani i frustrirani frustrirani ljudi' u inače valjda savršenoj slici poljoprivrede u njegovoj glavi", ističe Džakula za Hercegovina.info.

Nakon kritike institucionalnog nemara, Džakula se osvrnula i na stanje na terenu – konkretno na ovogodišnju proizvodnju jagoda u Hercegovini, koju opisuje kao jednu od najlošijih ikada.

"Što se tiče proizvodnja jagode u Hercegovini, mi možemo reći da smo ove godine dotaknuli samo dno. Proizvodnja skoro pa i nema. Rijetki proizvođači nastavili su raditi s ovom kulturom zbog dugogodišnje neisplativosti, a i zbog nedostatka radne snage. Još jedan veliki problem su klimatske promjene koje su proizvodnju jagode učinile skoro pa nemogućom. Temperaturni šokovi dovode do dosad nepoznatih nuspojava preuranjenog sazrijevanja ploda koji je neprihvatljiv za konzumaciju."

Osim klimatskih neprilika, dodatnu prijetnju vidi u planiranim energetskim projektima koji, kako kaže, imaju izravan negativan utjecaj na agrar.

"Mi u stolačkoj općini upozoravamo i na planirano postavljanje solarnih panela na goleme površine zemljišta. Solarni paneli povećavaju temperaturu zraka do 5 °C i u takvim uvjetima proizvodnja će biti skoro pa nemoguća. Ove godine proizvođači imaju problem i s velikom vlagom koja dovodi do pojave truleži, što također uveliko smanjuje prinose. Imat ćemo nedostatak i ostalih voćnih kultura jer je ove godine, zbog proljetnog mraza, prinos smanjen za 80 %. Tu treba napomenuti da proizvođači ne dobivaju nikakvo obeštećenje od strane države. A ono što je zanimljivo, jest da se novci namijenjeni za tu svrhu svake godine utroše do zadnje lipe, bez obzira na to je li bilo štete od proljetnog mraza ili ne. Sve to završi u rukama poljoprivrednika koji se ne bave proizvodnjom, nego poticajima."

U nastavku Džakula otkriva apsurde koji, po njezinim riječima, graniče s farsom, a sve uz prešućivanje javnosti.

"Ne biste vjerovali koliko federalno ministarstvo poljoprivrede finansira izgradnju stajskih objekata na adresama u samom centru grada. Čovjek bi pomislio da nam u gradovima ne žive ljudi, nego životinje. Zašto sve ovo govorim? Zbog toga što je visoka cijena jagode posljedica svih ovih nabrojanih stvari. U prvom redu kriva je loša politika. Loša politika dovela je do raseljavanja ljudi i do nedostatka radne snage. Loša politika dovela je do toga da proizvođačima proizvodnja nije isplativa, a da je s druge strane domaća roba cjenovno nedostupna građanima. Loša politika vodi nas u ekološku katastrofu i posve onemogućavanje poljoprivredne proizvodnja i to sve pod izlikom zelene energije koja je sve osim čista i zelena. I od koje će koristi imati samo potplaćeni političari."

Na kraju, Džakula sumira sve u oštroj, gotovo tragičnoj poruci, da su građani, svojim glasačkim odlukama, zapravo sami izabrali skupu jagodu i propalu poljoprivredu.

"Posve je suludo negodovati zbog visoke cijene domaćih proizvoda i kriviti poštene proizvođače za to, a ne reagirati na sve ono što je dovelo do ovakvoga stanja. I podržavati te iste politike koje nas uništavaju godinama. Koliko god to čudno zvučalo, ljudi su na izborima izabrali visoku cijenu jagode. A ono što je najčudnije jest to što nam je svima prihvatljiva cijena uvozne maline po 64 KM po kilogramu. I baš se niko ne pita zašto je cijena toga voća tako visoka. Valjda su tamo negdje poljoprivrednici zaslužili biti preplaćeni za svoj rad. Nama, očigledno, ne treba domaća proizvodnja, a država bez domaće proizvodnja nije država. I dok se mi sa sve tri strane busamo u prsa domoljubljem i patriotizmom i prisvajamo teritorije u svojoj glavi nama država pred očima umire", zaključila je Džakula.