I dalje je neizvjesna sudbina admirala Viktora Sokolova, komandanta ruske Crnomorske flote. Ukrajinci tvrde da su ga likvidirali, a Rusi se nisu oglašavali puna tri dana. Ali, u utorak je njihovo Ministarstvo odbrane plasiralo snimku video konferencije ministra odbrane Sergeja Šojgua s vojnim vrhom, a ondje je bio i Sokolov. Međutim, ne zna se je li to snimljeno prije ili nakon napada na Sevastopolj, ali sigurno jest ovaj mjesec jer Šojgu govori da su u septembru Ukrajinci izgubili 17.000 vojnika.

Ukrajinske snage za specijalne operacije (SOF) tvrde da su u raketnom napadu na štab ruske Crnomorske flote u Sevastopolju 22. septembra poginula 34 oficira, a ranjeno je 105 pripadnika ruske vojske. Među poginulima je, prema službenim ukrajinskim izvorima, i komandant ruske Crnomorske flote, admiral Viktor Sokolov, "a sjedište crnomorskog stožera ne može se obnoviti".

U prvoj izjavi od 23. septembra Glavna obavještajna uprava (GUR) Ministarstva odbrane Ukrajine saopćila je da je najmanje devet ruskih vojnih osoba ubijeno u napadu na sjedište u Sevastopolju, ali tom prilikom Sokolov nije spomenut. Načelnik Glavne obavještajne uprave Kirilo Budanov izjavio je kako su u napadu teško ranjena dvojica ruskih generala, a to su komandant grupe ruskih snaga na zaporoškom smjeru, general-pukovnik Aleksander Romančuk, koji je "u vrlo teškom stanju", dok je načelnik Stožera, general-pukovnik Oleg Cekov, "u nesvijesti".

Budanov je u tom obraćanju oprezno istaknuo da obavještajne službe ne znaju u kakvom je stanju komandant ruske Crnomorske flote, admiral Viktor Sokolov, te stoga ne mogu potvrditi izvještaje o njegovoj smrti koja su se pojavila na Telegram kanalima. Istodobno su predstavnici ukrajinskih Snaga za specijalne operacije rekli da su tokom napada na brodogradilište Ordžonikidze u Sevastopolju 13. septembra likvidirana 62 ruska oficira i mornara. To je, navodno, uključivalo i vojsku koja je bila na desantnom brodu Minsk, a pritom je oštećena i podmornica Rostov na Donu.

Podmornica Rostov-na-Donu Sevastopolj (Foto: East2west News/Willwest News/Profimedia)

Glavno je pitanje kakva je sudbina 61-godišnjeg admirala Viktora Nikolajeviča Sokolova, jednog od najviše rangiranih oficira u ruskoj mornarici. Sokolov je završio Visoku mornaričku akademiju Frunze u tadašnjem Lenjingradu, a u karijeri je napredovao od oficira na minolovcu preko položaja u Pacifičkoj i Sjevernoj floti, gdje je 2013. postao zamjenik komandanta. U široj je javnosti postao poznat 2016. kada ga je Putin imenovao komandantom ruskih pomorskih snaga koje su bile angažirane u ratu u Siriji na strani režima Bašara al-Asada, koje su se sastojale od nosača aviona Admiral Kuznecov, krstarice Petar Veliki i nekoliko pratećih brodova.

Ali, Ukrajina nije Sirija. Iako se mislilo da će ruska mornarica u ukrajinskom sukobu bez problema zavladati Crnim morem, Ukrajinci su joj nanijeli teške gubitke, a najteži udarac predstavljalo je potapanje krstarice Moskva. To je platio komandant, admiral Igor Osipov, koji je smijenjen u augustu prošle godine, a umjesto njega imenovan je Viktor Sokolov. Međutim, ni on nije puno postigao jer Ukrajinci imaju visokoprecizne projektile dalekog dometa, tako da Rusi više brinu o vlastitoj sigurnosti, nego što napadaju.

Treba uzeti u obzir da Ukrajinci zasad nisu dali nikakve dokaze koji bi mogli potvrditi likvidaciju admirala Sokolova, a ne postoji neovisna potvrda o ruskim gubicima tokom napada na sjedište ruske Crnomorske flote u Sevastopolju, kao ni tokom napada na desantni brod Minsk.

Napad na Sevastopolj (Foto: Twitter)

Nakon što je raketni napad pogodio sjedište ruske Crnomorske flote, televizijski kanal Sky News izvijestio je da su napad izvele britanske rakete Storm Shadow. Rusko Ministarstvo odbrane nije objavilo podatke o gubicima, osim paušalne izjave prema kojoj je poginuo samo jedan ruski vojnik, a ubrzo zatim su tvrdili da se ovaj vojnik smatra nestalim.

Posljednjih je sedmica Ukrajina naglo pojačala tempo napada na Krimu. Pritom se koriste projektili te zračne i pomorske bespilotne letjelice za napad na ratne brodove, pomorsku luku, mostove i vojna skladišta. Napadajući Krim, kažu analitičari, Ukrajina otežava Rusima korištenje Krima kao logističkog središta za teritorij koji su zauzeli na početku agresije na Ukrajinu, a sada traje ukrajinska protivofanziva.

Napadi također povećavaju cijenu koju Moskva mora platiti kako bi zadržala kontrolu nad poluotokom i koristila ga kao bazu za flotu koja redovito ispaljuje projektile na Ukrajinu, kojima pokušava izvršiti blokadu ukrajinskih luka. "Svaka meta unutar Krima u biti je poštena igra da se Rusima pokaže da nemaju sigurnost, da ne kontroliraju nebo nad Krimom, ranjivi su na udare Ukrajine, a Ukrajina može doći do njih kad god poželi", rekao je Samuel Bendett, analitičar ruske vojske u CNA, think tanku u blizini Washingtona, a prenio New York Times.