"Mislim da je Crna Gora najopasnija točka u Jugoistočnoj Evropi, utoliko što joj prijeti zaista opasnost da nestane, odnosno da bude asimilirana od strane Srbije. Kosovu ne prijeti opasnost da bude asimilirano. Međutim, situacija se tamo apsolutno pogoršala sa ovim terorističkim napadom na sjeveru Kosova i s pronalaženjem arsenala dovoljnog za ozbiljni oružani sukob, da ne kažem rat", govori u intervjuu "Jedan" nekadašnja ministrica vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske Vesna Pusić. 

Pusić tvrdi da je "Crna Gora u procesu preuzimanja od proruskih i prosrpskih stranaka i političara". Donedavno su to, kako kaže, strani diplomati u Crnoj Gori slavili kao pobjedu demokracije, a erodiranje samostalnosti Crne Gore su interpretirali, također, kao trijumf demokracije.

"Budući da vide da u samoj Crnoj Gori postoje vrlo utjecajne i značajne stranke koje dobijaju priličnu podršku na izborima, a momentalno su u poziciji da će eventualno sastaviti vlast, vidjet ćemo kako će još to izgledati. Zaključak stranih promatrača, pa i onih koji su prisutni na terenu, lagano bi mogao biti da je to i onako neki većinski stav građana u Crnoj Gori. Zanemarujući činjenicu propagande i ogromnog prisitka koji se vrši na crnogorske institucije i simbole neovisnosti i zanemarujući činjenicu da je jedna tako mala zemlja sigurnosno, obzirom na svoj geografski položaj, izlaz na Jadransko more, višestruko važnija nego što bi njezina veličina to opravdavala", govori za BHRT Vesna Pusić. 

Na Kosovu oproban scenarij iz Nagorno Karabaha

Posljednje događaje na Kosovu treba posmatrati, kaže Pusić, u kontekstu događanja u Nagorno Karabahu, gdje je Azerbejdžan imao kalkulaciju da su i Evropa i Amerika zaokupljene ratom u Ukrajini i da neće reagirati. 

"Jedna je mogućnost da je vladala ta logika, da bi se po istom principu na brzinu moglo tu nešto otcijepiti, ili odvojiti sjeverni dio Kosova, i da bi se na taj način postigao jedan profit ili plus za određenu politiku u Srbiji, koji ne bi izazvao nikakve reakcije. Druga je mogućnost da je sve to skupa napravljeno preko Vučićeve glave. Dakle, s jedne strane ruske obavještajne službe u suradnji sa srpskom obavještajnom službom i njezinim šefom Vulinom (Aleksandar Vulin op.a.), i Vučićevim eksponentima na čelu Srpske liste na sjeveru Kosova", navodi kao mogućnost dvije verzije događanja na Kosovu Vesna Pusić. 

Kosovo, prema njenom mišljenju, ostaje osjetljiva tačka, ali kako je to, kako kaže, funkcionirajuća država koju vode nekorumpirani lideri, bez obzira na poteškoće u narednim mjesecima, Kosovo će funkcionirati i opstati.

Pitanje je koliko EU ima moći da riješi Putina, ali Dodika svakako može...

Vesna Pusić smatra da najava Evropske unije o mogućem uskraćivanju finansiranja projekata u Republici Srpskoj i preusmjeravanja novca u Federaciju BiH, nije greška, ali je mjera koja se može okarakterizirati kao "premalo i prekasno". 

"Evropska unija tu ne radi grešku, ali tu treba puno proaktivnija politika Evropske unije. I to je apsolutno moguće. Pitanje je koliko Evropska unija ima kapaciteta i mogućnosti da razriješi sukob s Rusijom i odnose sa Putinom. Ali, Dodika zaista može riješiti. To je samo rezultat činjenice da taj destabilizirajući utjecaj nije dovoljno shvaćen. Rezultat je to činjenice da su i Evropa i Amerika preokupirane ratom u Ukrajini i ogromnim promjenama koje su nastupile kao rezultat tog rata, u energetskoj politici, u preorjentaciji cijelog svijeta što se energetike tiče, u sigurnosnoj politici, u međunarodnoj trgovini. Gotovo da nema sfere u kojoj ta agresija na Ukrajinu nije izazvala ogromne promjene i pretumbacije. Zato, ove poteškoće koje postoje u našoj regiji i remetitelji u našoj regiji nisu tako ozbiljno shvaćeni i nikad se niko zapravo nije ozbiljno koncentrirao na taj problem. Međutim, taj problem nije za zanemariti", kategorična je Pusić.

Jugoistočna Evropa i njezina stabilnost i sigurnost snažno utiču na ukupnu stabilnost i sigurnost Evrope, smatra Pusić, navodeći da se Evropska unija mora ozbiljno pozabaviti Balkanom i Bosnom i Hercegovinom. 

"Bez obzira o kakvom političaru malog formata se radi, o kako maloj zemlji se radi i o kako malom dijelu te zemlje se radi, potencijalna šteta koja iz takve vrste politike može nastati je višestruko veća. Moje mišljenje je da tu nije dovoljno nefinansirati evropske projekte u Republici Srpskoj, već vidim kako suze rone, nego se treba tim problemom zaista ozbiljno pozabaviti. To je propagiranje ruske politike usred Zapadnog Balkana, na granici Evropske unije, u državi kandidatkinji. Dakle, to je mnogo više od mahanja evropskim fondovima. Treba jedna proaktivna politika sa jasnim stavom, sa jasnom idejom",govori između ostalog u intervjuu "Jedan" nekadašnja ministrica vanjskih i evropskih poslova Republike Hrvatske Vesna Pusić.